Zemlje EU planiraju formiranje zajedničkih vojnih snaga koje bi brojale 50.000 vojnika

Pad Kabula pod vlast talibana i haotični napori međunarodne evakuacije pokazuju da Evropa mora razviti vlastite vojne kapacitete nezavisno o Sjedinjenim Američkim Državama, tvrdi visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell.

Borrell je rekao da će se evropske sile boriti za evakuaciju svojih građana i afganistanskih saveznika prije nego što SAD-e okončaju svoju operaciju na aerodromu u Kabulu.

Nekoliko američkih saveznika zatražilo je od Washingtona da produži evkauaciju, što je u petak potvrdio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, jer će bez zaštite 6.000 američkih vojnika raspoređenih na aerodromu evropske operacije možda morati prestati.

Šokantan kolaps afganistanske vlade koju podržava Zapad, haotični prizori na aerodromu i strahovi da bi nova generacija afganistanskih izbjeglica mogla pokušati krenuti u Evropu oživjeli su govore o Evropi koja razvija sredstva za samostalno djelovanje.

Diplomatska misija EU u Kabulu broji 400 afganistanskih uposlenika i članova porodica koji bi mogli emigrirati u Evropu, međutim samo je 150 do sada uspjelo napustiti zemlju, a neki od aviona koje su poslale vojske EU zemalja lete napola prazni.

Trećina putnika na letu koji je u subotu stigao u Španiju bili su Amerikanci, rekao je Borrell.

“Problem je pristup aerodromu, američke provjere i sigurnosne mjere su vrlo jake” i sprječavale su prolazak afganistanskog osoblja, rekao je Borrell, dodajući da je Brisel zatražio od Washingtona da pokaže “veću fleksibilnost”.

Kreatori evropske politike strahuju da Kabul neće biti izuzetak i da bi buduće krize u Iraku ili u regiji Sahel u zapadnoj Africi mogle zahtijevati slične vojne misije za osiguranje evropskih građana i interesa, možda bez podrške SAD-a.

“Žalim zbog načina na koji su se stvari odvijale, ali niko nije tražio mišljenje Evropljana”, rekao je.

“Neke zemlje će morati sebi postaviti pitanja o američkom savezniku koji, kako je rekao Joe Biden, ne želi voditi tuđe ratove. Europljani nemaju izbora. Moramo se organizovati da se nosimo sa svijetom kakav jeste, a ne sa svijetom o kojem sanjamo”, dodao je.

Europska unija već razvija ono što naziva svojim novim “strateškim kompasom”, okvirom koji će 27 država članica, djelujući zajedno, imati više diplomatske i vojne snage i razviti više onoga što francuski predsjednik Emmanuel Macron naziva “strateškom autonomijom”.

Kako su se događaji odvijali u Kabulu, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, koji je domaćin samita lidera EU rekao je da situacija u Afganistanu nije uspješna priča za međunarodnu zajednicu.

“Moramo analizirati kako EU može dalje razviti sposobnosti i pozitivno utjecati na međunarodne odnose kako bi odbranila svoje interese. Naša strateška autonomija EU ostaje na vrhu našeg dnevnog reda”, rekao je.

Za Borrella to mora uključivati ​ zajedničke vojne snage.

“Predložit ćemo da se Uniji da ekspedicijska snaga od 50.000 ljudi, sposobna da djeluje u okolnostima kakve vidimo u Afganistanu”, rekao je Borrel.

Istakao je da će u septembru posjetiti Irak, Tunis i Libiju te da će iduća kriza bit u Iraku i Sahelu.

“Europa reagira samo u krizi. Afganistan bi je mogao probuditi. Došao je trenutak da joj se dodjeli vojna sila sposobna za borbu ako je potrebno”, zaključio je Borrel,