Neuređena pravna regulativa i nepostojanje modernog zakona o javnom informisanju u Republici Srpskoj doprinosi stvaranju haotičnog stanja na medijskoj sceni i dovodi do zloupotreba zaštite od klevete pa novinari često moraju da odgovaraju i za prenošenje istinitih podataka i “pravdaju” svoje pisanje onima koji su bili meta raznih istraga i sumnji!
Ova oblast u Srpskoj nije definisana još od 1997. godine, kada je izmijenjen Zakon o javnom informisanju, koji je inače usvojen početkom devedesetih godina. Taj zakon, smatraju stručnjaci, predstavlja kopiju istovjetnog zakona iz bivše Jugoslavije, koji nakon toga niko nije ni pokušavao osavremeniti, prilagoditi novim okolnostima. On je dosta štur i nedorečen, te većinu stvari nije regulisao što mnogi, naročito javne ličnosti i političari, zloupotrebljavaju i podnose tužbe protiv medija i novinara za klevetu.
Predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić kaže za “Glas” da političari često zloupotrebljavaju nedostatak zakona ili nepotpune zakone.
- Oni to koriste da ne daju informacije ili da daju nepotpune ili netačne informacije. Kada novinari nešto objave, koriste sudske sporove protiv njih i to ugrožava ionako ekonomski težak položaj redakcija u RS – ističe Vukelić.
Tvrdi je da je neophodno izraditi set zakona iz oblasti medija te unaprijediti Zakon o pristupu informacijama o javnog značaja.
- Potrebno je urediti sistem demantovanja vijesti, kao u Srbiji, odnosno da mediji nisu dužni objaviti kompletan demanti, već samo argumentovane činjenice te da ne moraju prenositi nečije mišljenje i neslaganje s tekstom. Osim toga, Zakon o javnom informisanju ne poznaje ni internet portale kao medije pa to ostaje neuređeno – kaže Vukelić.
Ističe da je neophodno skratiti rokove za dostavljanje informacija medijima te naglašava potrebu uvođenja kazni za odgovorna lica u pravnim licima za nedostavljanje informacija.
- Bez uređenog zakonskog osnova i potpunih zakona stvara se okruženje u kojem je teško funkcionisati. Posljedice trpe građani, jer ne dobijaju potpune i pravovremene informacije. Problem je što imate i poplavu lažnih portala i svako se predstavlja kao novinar, jer ima mišljenje o nečemu – dodaje Vukelić.
Banjalučki advokat i potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković takođe naglašava da je neophodno uraditi set zakona iz oblasti medija, ali i izmijeniti Zakon o zaštiti od klevete.
- Odgovorni novinari koji rade svoj posao dobro često trpe zbog onih koji ne haju za posljedice i zakone pa prenose neistinite vijesti. Potrebno je zaštititi medije koji imaju impresum i u kojima se zna ko je osnivač, glavni urednik i novinari – smatra Petković.
Poručuje da nažalost postoje mediji bez impresuma i o kojima nema podataka ko stoji iza njih i oni najčešće iznose netačne vijesti i zato niko ne odgovara.
- S druge strane, kada neko prenese njihove vijesti upada u zamku i čini klevetu, dok ti koji su to iznijeli ne snose nikakvu odgovornost. Treba na svaki mogući način eliminisati prenošenje i iznošenje netačnih informacija – kaže Petković.
Prema njegovim riječima, potreban je i Zakon o elektronskim medijima da bi se zaustavilo osnivanje portala bez podataka o njima koji nanose štetu svima.
Novinari često moraju da odgovaraju, jer su samo prenijeli vijest da je neko uhapšen pa tako taj navodno “oklevetani jadnik”, koji je proveo s lisicama na rukama nekoliko časova, često traži da mu se plati ošteta zbog pominjanja imena.
Petković pojašnjava da je teško definisati da li neko iznošenje informacije predstavlja klevetu ili ne i da su tu često i sudovi u dilemi.
- Upravo zbog loše zakonske uređenosti sudovi donose različite presude. Pozivaju se na odluke Evropskog sud za ljudska prava koji je zauzeo praksu šta je javni interes, a šta privatni i ono što je nepovredivo. To je kod nas potrebno urediti mnogo bolje i preciznije da bi novinari tačno znali šta predstavlja klevetu, a šta je prenošenje informacija – kazao je Petković.
Naglasio je da se on zalaže za izmjene zakona, ali ne i da kleveta postane krivično djelo, jer bi se mogla vršiti odmazda prema novinarima. Ipak, smatra on, mora biti uveden veći stepen odgovornosti na medijskoj sceni.
Potpredsjednik Udruženja novinara Republike Srpske Danijel Simić veći problem vidi u sudskoj vlasti nego u nepreciznim i nepotpunim zakonima kada je u pitanju medijska scena.
- Naše sudije Zakon o kleveti primjenjuju kao da su u pitanju samo štampani mediji te prave štetu registrovanim portalima. Naše sudstvo sudi na nepodesan i neprofesionalan način, a norme koje koriste su jako rastegljive. Od toga profitiraju portaloidi koji nisu registrovani – veli Simić.
Naglašava da je zakonsko regulisanje rada medija “mač s dvije oštrice”, jer se lošim rješenjima može ugušiti javna riječ i sloboda govora.
- U našim zakonima tužbu za klevetu može pokrenuti svako, ali tu je opet problem sudske vlasti, koja bi trebalo da pravilno odluči koje stvari su za suđenje, a koje su samo gubljenje vremena. Javne ličnosti i one koje su predmet interesovanja javnosti su sklone da vas tuže i za prenošenje informacija ili za izjave drugih ljudi o njima. To ne bi smjelo tako da bude – kaže Simić.
Smatra da je potrebno zakonski urediti načine prenošenja tuđih vijesti i fotografija.
Novinari ističu da s obzirom na česte zloupotrebe nepotpunih zakona ne ostaje prostora da se bave istraživačkim novinarstvom, jer svako pominjanje neugodnih tema i informacija često završava sa tužbom za vratom, a u nekim slučajevima i masnicom na oku ili razbijenom glavom.
Srbija
Za razliku od Srpske, Zakon o javnom informisanju i medijima u Srbiji je veoma dobro definisao tu oblast i uveo odredbu informisanja o pitanjima od interesa javnosti. Ta odredba kaže da svako ima pravo da istinito, potpuno i blagovremeno bude obaviješten o pitanjima od javnog značaja te da se putem medija objavljuju informacije, ideje i mišljenja o pojavama, događajima i ličnostima o kojima javnost ima opravdan interes, bez obzira na način na koji su pribavljene informacije, u skladu sa odredbama ovog zakona.
