Prije otvaranja biračkih mjesta u nedjelju ujutro u Francuskoj, prvi su glasali prekomorski glasači i oni iz inostranstva, i to zbog vremenske razlike. Prekomorski teritorij, otok Sveti Petar i Mikelon (Saint-Pierre-et-Miquelon) održao je glasanje za drugi krug, prije Gvajane, Antila, zatim otoka Pacifika i Indijskog oceana.
Rezultati su, koliko god uzorak bio mali, vrlo zanimljivi. Naime, dok je prije pet godina Makron bio nadmoćan nad Marin Le Pen (Marine), sada se situacija gotovo pa okrenula. Naime, u ovim je teritorijima Le Pen dobila od 60 do 70 posto glasova, dok Makron nije uspio preći ni 40 posto.
Žan Mari Le Pen uzimao mizeran broj glasova
Kad se još pogleda koliko je zanemarivo mali postotak na tim teritorijima prije 20 godina dobio njen otac Žan Mari Le Pen (Jean Marie), kojeg je Žak Širak “pomeo” na izborima, jasno je koliko je tvrda desnica ojačala u Francuskoj i našla puno širi krug birača nego li je to bio slučaj i prije pet godina, a kamoli ranije.
Martinik:
2022.: Makron: 39,1% – Le Pen: 60,9%
2017.: Makron (77,55%) Le Pen (22,45%)
2002: Širak (96,15%) Le Pen (3,85%)
Žestoka kampanja
Gvadalup:
2022.: Makron: 30,4% – Le Pen: 69,6%
2017.: Makron (75,13%) – Le Pen (24,87%)
2002: Širak (91,28%) – Le Pen (8,72%)
Francuska Gvajana
2022.: Makron: 39,3% – Le Pen: 60,7%
2017.: Makron (64,89%) – Le Pen (35,11%)
2002: Širak (89,09%) – Le Pen (10,91%)
Podsećamo, Francuzi su u nedjelju počeli glasati na izborima koji će odlučiti hoće li proevropski centristički predsjednik Emanuel Makron zadržati svoju funkciju ili će ga smijeniti krajnje desna euroskeptična Marin Le Pen što bi izazvalo politički zemljotres. U drugom krugu, nakon žestoke i polarizirajuće predizborne kampanje, Makron je favorit u utrci za novi petogodišnji predsjednički mandat.
