Centralna izborna komisija je zvanično ključni nezavisni organ za provođenje izbora u BiH, a kako tvrde u pojedinim političkim partijama, riječ je o instituciji koja se sprema da manipuliše konačnim rezultatima opštih izbora.
Da li je CIK čuvar izborne volje naroda ili njen krojač i koje joj mogućnosti stoje na raspolaganju?
U Izbornom zakonu BiH nadležnosti CIK BiH pobrojane su u 17 tačaka. Između ostalog, Komisija koordiniše, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora, donosi odluku o održavanju neposrednih izbora, odgovorna je za Centralni birački spisak, ovjerava sve kandidate za učešće na svim nivoima neposrednih izbora, odgovorna je za pravovremeno štampanje, distribuciju i sigurnost glasačkih listića…
CIK može i da kažnjava političare i stranke za koje utvrdi da se ponašaju nezakonito za vrijeme izbora, kampanje, ako utvrdi bezakonje u finansijskom izvještaju. Do sada je Sud BiH uglavnom potvrđivao odluke CIK, a rijedak izuzetak je bio kada je sud poništio odluku protiv Ujedinjen Srpske zbog spornog video spota, pred prošle lokalne izbore.
Nesporno je da po zakonu CIK ima velika ovlaštenja, a oni koji se plaše njihovog „političkog djelovanja“, pod tim misle na mogućnost izlaska Komisije izvan njenih zakonskih ovlaštenja, pod pokroviteljstvom određenih političkih i pravosudnih krugova.
Predsjenik US i poslanik u PS BiH, Nenad Stevandić, tvrdi da se CIK BiH postavlja kao „novi visoki predstavnik u izbornom procesu, uz podršku koalicije koja ga je izabrala – SDS, PDP, DF i SDA“.
– Oni su ih izabrali bez konkursa, blickrigom. Poslije toga je postalo jasno da se CIK postavio kao partner tim političkim partijama, a neprijateljski se okrenuo prema partijama koje su bile protiv njihovog izbora. Za tu vrstu neprincipijelnosti očito su potražili i međunarodnu podršku. CIK se defakto postavio iznad parlamenta, postavio se kao pregovarač u rangu PS BiH ili Predsjedništva, što je nepojmljivo nezavisnom tijelu za provođenje izbora. Zvanični predstavnici dva naroda i više od jednog entiteta su protiv takvog načina vođenja institucije i BiH – kaže Stevandić.
Saga o (ne)zakonitom izboru članova CIK traje od marta 2020. Tada su reizabrani Ahmet Šantić i Suad Arnautović iz reda Bošnjaka, a iz reda Srba, umjesto Branka Petrića i Novaka Božičkovića, izabrani su Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Kasnije im se pridružio i Željko Bakalar umjesto Stjepana Mikića.
SNSD i HDZ BiH, sa partnerima, ne priznaju ovakav izbor jer mu nije prethodio konkurs, dok se ostale stranke pozivaju na Izborni zakon u kome piše da Predstavnički dom može da imenuje nove članove CIK ako mu na vrijeme ne bude dostavljena lista kandidata. Ta lista u ovom slučaju nije bila dostavljena zbog bojkota Parlamentarne skupštine BiH.
Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba SNSD, kaže da je CIK BiH u ovom sastavu definitivno politički organ, što je, kako kaže, dokazano više puta.
– Imenovani su protivno zakonu. Čak i kada se uzme u obzir njihov argument da je Predstavnički dom imao pravo da na taj način imenuje članove, pitanje je da li je imao pravo da imenuje ljude koji ne zadovoljavaju tražene kriterijume, a koji imaju nedozvoljene osobine, kao što je pripadnost političkoj stranci. Niko nije dokazao njihovo iskustvo u provođenju izbora, čak i da ga imaju – kaže Novaković Bursać.
Prema njenim riječima, političko djelovanje dokazali su u poništavanju rezultata lokalnih izbora u Doboju, a posebno u Srebrenici.
Da su skloni političkim odlukama i da se može očekivati protivzakonito djelovanje, pokazalo se takođe na primjeru prolongiranja lokalnih izbora, za šta takođe nisu imali nikakav osnov. Što se tiče toga šta oni mogu da učine dalje, u javnosti je primjetno da mnogi već razrađuju različite mogućnosti i najavljuju različite opcije od kojih je jedna čak i da se nekome ospori registracija za izbore. Za svaki izborni ciklus je potrebna registracija političkih subjekata pa možda računaju da u toj fazi mogu da pokušaju nešto. Takođe, mislim da su Doboj i Srebrenica bili neka vrsta probe, jer kad su mogli na bazi kojekakvih konstrukcija da ponište rezultate izbora na određenim biračkim mjestima, možda računaju da će to uraditi opet u većem obimu. Znači, od ovog sastava CIK, koji je prihvatio da bude nelegalan, koji je potpuno pod političkom kontrolom političkog Sarajeva, iz naše perspektive je svašta moguće očekivati – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.
Predsjednik CIK BiH, Željko Bakalar, kaže da pokušava da ne komentariše izjave političkih aktera. Što smo bliže raspisivanju opštih izbora, intenzivira se tema CIK i izbora pojedinih članova, ocjenjuje Bakalar.
– Pretpostavljam da je to jedan dio političke taktike aktera na sceni. To smo već imali u 2020. pa se u neizbornoj godini malo primirilo, do momenta kada je trebalo da se CIK uključi u rad Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva – tvrdi Bakalar za Srtpskainfo.
Na pitanje o pecpeciji (pre)velike moći CIK, Bakalar kaže da tu postoje različiti uglovi gledanja, ali da je CIK nezavisno tijelo koje izvještaj neposredno podnosi PS BiH i odatle crpi svoja ovlaštenja.
– To je vrlo jasno i precizno definisano Izbornim zakonom. Po meni, imamo puno slabijih karika u izbornom procesu, u izbornoj administraciji, to su uglavnom birački odbori, a oni su direktno u rukama političkih stranaka. Da li su neke političke stranke nezadovoljne trenutnim sazivom, s obzirom da su mogli imati veći uticaj na neki prethodni saziv? Imate prisutne i takve definicije u javnom prostoru – kaže Bakalar za Srpskainfo.
