Da li treba uvesti obavezno glasanje za svakog punoljetnog građanina BiH i da li bi to nešto promijenilo na političkoj sceni u odnosu na ovu sadašnju?
Ovo pitanje je otvorio delegat iz Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Zlatko Miletić, koji je ovih dana podnio inicijativu za uvođenje obaveznog glasanja na izborima u BiH. Miletić je inicirao da Interresorna radna grupa razmotri dopunu i izmjenu Izbornog zakona BiH.
– Prema izmjenama, član 1.4 zahtijevao bi da svaki državljanin BiH sa navršenih 18 godina života ima pravo i obavezu da glasa i da bude biran, u skladu s odredbama ovog zakona. Ako birač ne glasa na izborima, biće sankcionisan na način da mu je uskraćeno pravo za izdavanje dokumenata na najmanje tri mjeseca, koja se odnose na građanska stanja (putne isprave, lični dokumenti, saobraćajna dozvola, registracija vozila) – stoji u Miletićevom prijedlogu.
Kazne
Dodaje se da birač neće biti sankcionisan ako može opravdati svoj neizlazak na izbore (invalidnost, bolest, službeno putovanje i slično) u postupku pred nadležnim organom koji izdaje traženi dokument.
Upravo je niska izlaznost na izbore jedna od najčešćih tema koje se nameću u javnosti nakon svakih izbora u BiH. I dok BiH još uvijek treba da nađe rješenje za ovaj problem, mnoge zemlje u svijetu su ga riješile, upravo na isti način koji predlaže Miletić.
Neke od evropskih zemalja koje su se odlučile da svoje građane obavežu izlaskom na izbore su Grčka, Belgija, Kipar, Luksemburg i Bugarska. Isto su učinile i Argentina, Australija, Bolivija, Brazil, Kongo, Kostarika, Dominikanska Republika, Ekvador, Egipat, Honduras, Luksemburg, Meksiko, Nauru, Paragvaj, Peru, Singapur, Tajland i Urugvaj.
Viber
Ovo pitanje je otvorio delegat iz Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Zlatko Miletić, koji je ovih dana podnio inicijativu za uvođenje obaveznog glasanja na izborima u BiH. Miletić je inicirao da Interresorna radna grupa razmotri dopunu i izmjenu Izbornog zakona BiH.
– Prema izmjenama, član 1.4 zahtijevao bi da svaki državljanin BiH sa navršenih 18 godina života ima pravo i obavezu da glasa i da bude biran, u skladu s odredbama ovog zakona. Ako birač ne glasa na izborima, biće sankcionisan na način da mu je uskraćeno pravo za izdavanje dokumenata na najmanje tri mjeseca, koja se odnose na građanska stanja (putne isprave, lični dokumenti, saobraćajna dozvola, registracija vozila) – stoji u Miletićevom prijedlogu.
Kazne
Dodaje se da birač neće biti sankcionisan ako može opravdati svoj neizlazak na izbore (invalidnost, bolest, službeno putovanje i slično) u postupku pred nadležnim organom koji izdaje traženi dokument.
Upravo je niska izlaznost na izbore jedna od najčešćih tema koje se nameću u javnosti nakon svakih izbora u BiH. I dok BiH još uvijek treba da nađe rješenje za ovaj problem, mnoge zemlje u svijetu su ga riješile, upravo na isti način koji predlaže Miletić.
Neke od evropskih zemalja koje su se odlučile da svoje građane obavežu izlaskom na izbore su Grčka, Belgija, Kipar, Luksemburg i Bugarska. Isto su učinile i Argentina, Australija, Bolivija, Brazil, Kongo, Kostarika, Dominikanska Republika, Ekvador, Egipat, Honduras, Luksemburg, Meksiko, Nauru, Paragvaj, Peru, Singapur, Tajland i Urugvaj.
Tako, na primjer, ako u Belgiji ne izađete na izbore možete biti kažnjeni sa 25 do 125 evra, a onaj ko u 15 godina četiri puta ne izađe na izbore, gubi pravo glasa na 10 godina i ne može se prijaviti za posao u državnoj službi. Kipar ima kazne od 340 evra, ali i zatvorske kazne, dok su kazne u Luksemburgu do 1.000 evra.
Bolivija je otišla korak dalje, pa građane kažnjava zamrzavanjem plate. Neke zemlje, poput Grčke, nemaju zvanično propisane mjere kojima sankcionišu one koji nisu glasali, ali se građani mogu suočiti s nekim od administrativnih prepreka u dobijanju, na primjer, vozačke dozvole.
Benefiti
Vehid Šehić iz Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” ističe da su različita iskustva u Evropi i u svijetu po ovom pitanju.
Negdje su, kaže on, predviđene novčane kazne, a negdje, kao na primjer u Velikoj Britaniji, nisu predviđene sankcije, ali stoji da ukoliko birač dva puta uzastopno ne izađe na izbore gubi određene benefite od strane države.
– U Velikoj Britaniji, na primjer, na kraju godine imate povrat poreza i slične benefite, koje građanin lako može dovesti u pitanje svojim neizlaskom na izbore – ističe Šehić.
Navodi da se i u BiH i u ranijem periodu, dok je on bio član Centralne izborne komisije BiH, razmišljalo na koji način izvesti što veći broj građana na izbore. Razmišljalo se, ističe Šehić, da li da se uvedu novčane kazne ili nešto drugo.
– Onda se postavilo pitanje šta ako milion ljudi ne izađe na izbore, pa ih sve sankcionišete. Kako naplatiti kazne i slično – podsjeća Šehić.
Institucije
Kaže da jeste za to da se poboljša izlaznost na izbore, naročito u BiH, koja po njegovom mišljenju još nije demokratska država u pravom smislu i nema demokratske institucije, iako se formalno vlast bira na izborima.
Šehić to obrazlaže riječima da se mnoge odluke donose van za to predviđenih institucija i da se zbog toga ne može pričati o demokratiji.
On ističe da postoje mnoge države koje nisu uvele nikakve sankcije za neizlazak na izbore, a u kojima je izlaznost preko 70 odsto.
To su, kaže Šehić, države koje imaju parlamentarnu demokratiju i gdje se građani smatraju odgovorni prema državi, i ona prema njima. Šehić navodi da bi u slučaju kada bi se uvela zabrana izdavanja ličnih dokumenata nekom građaninu na par mjeseci, odmah pokrenulo pitanje da li se time uskraćuju njegova ljudska prava, jer bi mu se time uskratila sloboda kretanja.
Stoga, kako navodi on, treba naći neki drugi model kako građane natjerati da u većem broju izađu na izbore.
Odgovornost
Šehić smatra da je najveća odgovornost na političkim partijama, koje vrlo često u predizbornim kampanjama nude jedno, napadaju neku suparničku partiju i tvrde da je loša, a onda kada se završe izbori mijenjaju ploču.
Osim neprincipijelnih koalicija, građani su svjedoci da partije mnogo toga od svojih obećanja ne ispune i onda gube povjerenje u političke stranke u BiH.
– Najveća odgovornost je upravo na političarima, da stvore odluku kod građana da izađu na izbore. Na poslednjim izborima smo imali oko 156 političkih subjekata. To je ogroman broj političkih subjekata, ali opet smo imali priliku da čujemo građane kako kažu da nemaju za koga glasati. To dovoljno govori o povjerenju građana u političare – kaže Šehić.
On ističe da je dobro saslušati sve prijedloge koji bi mogli dovesti do veće izlaznosti građana na izbore, razgovarati o tome i naći neko optimalno rješenje kojim se neće kršiti ljudska prava.
Realna izlaznost
Politički analitičar Velizar Antić poručuje da je protivnik bilo kakvih zabrana, nametanja rješenja i prisiljavanja nekoga da izađe i glasa.
Ističe da postoje građani koje politika uopšte ne zanima i koji ne znaju nijednog političara.
– Bilo bi mnogo manipulacija kada biste nekoga na silu natjerali da izađe i glasa. Uostalom, ako nekome onemogućite da dobije lična dokumenta, time se krše njegova osnovna ljudska prava. Izbori jesu građansko pravo da se čovjek kandiduje i da glasa, ali pod uslovom da to želi – navodi Antić.
Dodaje da se ne slaže sa ocjenama da je u BiH mala izlaznost na izborima. Antić tvrdi da je realna izlaznost na izborima nekih 70 do 75 odsto, ako se uzme u obzir stvaran broj građana koji žive u Srpskoj i BiH.
– Zvanično se kaže da je izlaznost 50 odsto, ali to je zato jer se u biračkim spiskovima vode i oni koji žive u Švedskoj, Kanadi, Beogradu… Dakle, čitava dijaspora. Trebamo poraditi na ispravljanju biračkih spiskova, ukidanja glasanja poštom i slično. U biračkim spiskovima imate 3,2 miliona građana s pravom glasa, a mi nemamo ukupno toliko stanovnika koji žive ovde u BiH, uključujući maloljetnike – tvrdi Antić.
