Ruski predsjednik Vladimir Putin može da vodi rat svuda i na svaki način, i želi da to znaju svi na Zapadu. Zato on ponovo diže u vazduh dijelove Кijeva, prijeti Ukrajini, Evropskoj uniji i NATO nuklearnom eskalacijom, dok istovremeno pojačava hibridni rat.
Tehnički, zapadne zemlje koje on napada ne mogu uvijek da dokažu da je Putin lično odgovoran za određeni čin agresije. To je u prirodi hibridnog ratovanja, koji namjerno briše granice između vojnih, tehnoloških, psiholoških i drugih vrsta borbe, zbog čega je teško otkriti počinioca. Ali stručnjaci uočavaju Putinov prepoznatljivi trag, piše Blumberg.
Tokom vikenda, željeznički saobraćaj u sjevernoj Njemačkoj je na nekoliko sati bio potpuno zaustavljen. Dva odvojena radio kabla, udaljena stotinama kilometara jedan od drugog, istovremeno su prekinuta (jedan je služio kao rezerva za drugi). Istrage su u toku ,ali konsenzus je da je ovo bila profesionalna i veoma sofisticirana sabotaža.
Taj prekid uslijedio je poslije sumnjivo koreografisanih eksplozija duboko pod Baltičkim morem prošle nedjelje. Te detonacije oštetile su dva cjevovoda namijenjena za transport prirodnog gasa iz Rusije u Njemačku — koju Putin želi da ucijeni “energetskim izgladnjivanjem”. Džinovski mjehur metana na Baltičkom moru podsjetio je cijeli Zapad da postoje stotine drugih ranjivih veza na dnu okeana, koje prenose sve, od gasa preko struje do internet podataka.
Ad
Sa svakim takvim činom sabotaže i provokacija — ove nedjelje je bilo i sajber napada na nekoliko američkih aerodroma — u nekim zapadnim zemljama razvija se zanimljiva dinamika. Poznavaoci odmah ukazuju na Putina kao na najvjerovatnijeg počinioca. Ali drugi, odmah negiraju i izvlače kontrascenarije.
I to je ono što Putin želi, dodaje Blumberg. Njemu su potrebni Amerikanci, Nijemci, Italijani, Mađari i drugi da bi se borili sa sopstvenim sunarodnicima. On želi da Zapad počne da vjeruje da ništa nije istina i da je sve moguće.
Na ovaj način, zna Putin, mnogi će ga se još više plašiti. Zapad se plaši da bi Putin mogao da baci nuklearno oružje, ali se takođe brine da bi mogao da ih ostavi bez struje, vode, telekomunikacija i bolnica. Кako je jedan vrh njemačke vojske rekao za novine, Zapad sada nije u potpunosti u miru, ali još nije u stvarnom ratu.
“Hibridni rat” je ideja strateške dvosmislenosti u borbi i stara je koliko i rat, a samim tim i čovječanstvo. Ali termin je skovao tek 2007. godine Frenk Hofman, američki vojni stručnjak, da bi opisao ono što je Putin već bio na dobrom putu da sprovede u praksu.
FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPAFOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA
Isto važi i za takozvane “domene” rata. Prvobitno su to bili kopno i more, kasnije su im se pridružili vazduh, zatim svemir, a potom sajber prostor. Ove razlike su možda imale smisla za ministarstvima odbrane, kako bi svakom domenu mogla da dodijele službu — vojsku, mornaricu, vazduhoplovstvo.
Ali one su irelevantne za neprijatelja poput Putina, koji intuitivno miješa sva sredstva koja pruža fizički i psihološki univerzum da bi manipulisao i ucijenjivao svoje protivnike. Već je koristio migrante, ugljovodonike, pšenicu, novičok, mandžurijske kandidate, teorije zavjere i još mnogo toga.
Zapad mora očekivati da će više kablova biti presječeno i da će više cijevi eksplodirati, piše Blumberg. Trebalo bi da se spremi na to da fabrike ostanu u mraku bez upozorenja, da se sateliti ponašaju čudno, navigacioni sistemi sruše i bankomati odbijaju PIN. I svaki put će Putinovi “korisni idioti” — njegove marionete u zapadnoj politici i medijima — govoriti da on nije kriv.
NATO je 2016. godine izjavio da “hibridne akcije protiv jednog ili više saveznika mogu da dovedu do odluke da se pozove na Član 5 Sjevernoatlantskog ugovora“. To je klauzula koja kaže da je napad na jednog člana Alijanse napad na sve.
To upozorenje je ove nedjelje ponovio generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, usred sumnji da je Moskva postavila eksploziv na podvodne gasovode.
– Svaki namjerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika naišao bi na ujedinjen i odlučan odgovor – rekao je Stoltenberg prije sastanka ministara odbrane NATO u srijedu u Briselu.
Stoltenberg je rekao da su saveznici iz NATO pojačali bezbjednost oko mogućih ciljeva nakon što je sjevernonjemačka željeznička mreža bila u prekidu tri sata nakon što su presječeni komunikacioni kablovi.
– Udvostručili smo naše prisustvo u Baltičkom i Sjevernom moru na preko 30 brodova, uz podršku pomorskih patrolnih aviona i podmorskih sposobnosti – rekao je on, prije nego što je obećao “dalje korake” za zaštitu zapadne infrastrukture.
Sajber i hibridni napadi poput sabotaže mogli bi biti dovoljni da pokrenu klauzulu o kolektivnoj odbrani iz Člana 5, rekao je Stoltenberg. To bi značilo da bi svaki od 30 članova Alijanse smatrao sabotažu napadom na njih, prenosi Blic.
– Nikada nećemo odustati od privilegije da tačno definišemo gdje je prag za Član 5. To će biti odluka koju ćemo donijeti kao saveznici uzimajući u obzir precizan kontekst – rekao je Stoltenberg.
Član 5 je ranije korišćen samo jednom, nakon napada na Ameriku 11. septembra, i to bi pogoršalo tenzije koje je već zaoštrila Putinova eskalacija protiv Ukrajine.
