Politika

Vučić priznao Šmita, ali ne mora da znači da će i Dodik: Šta poslije odlaska visokog predstavnika u Beograd

Aleksandar Vučić je, sastankom sa Kristijanom Šmitom, dao legitimitet novom visokom predstavniku u BiH, ali to ne mora da znači da će ga priznati i Milorad Dodik, jer oni često igraju duplu igru.

To za Srpskainfo kaže Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, komentarišući domet jučerašnjeg sastanka predsjednika Srbije sa visokim predstavnikom u BiH.

– Sudeći prema nekim ranijim potezima Vučića u odnosu na BiH, a koji se tiču i ponašanja Dodika, moglo bi se pretpostaviti da je ovo jedna od vartijanti u kojoj se Vučić ponaša konstruktivno prema međunarodnoj zajednici koja stoji iza Šmita, čime mu je od strane Srbije dat legitimitet. Čim se Vučić zvanično sastao s njim, znači da ga priznaje kao visokog predstavnika – kaže Popov.

Prema njegovim riječima, moguće je da Dodik i nakon ovoga ostane na poziciji da ne prihvata visokog predstavnika.


– Kada je Dodik raspisao referendum o Danu RS pa je došao u Beograd, Vučić je kao ljutito rekao “što ste došli da me pitate kada ste već donijeli odluku o tome”. Referendum je ipak održan, a on je bio protiv. Tu se igra dvojna igra, da se Vučić pokaže kao konstruktivan partner, a Dodik tjera svoju politiku koju indirektno podržava Srbija, a nekada i direktno, preko izjava funkcionera kao što je Aleksandar Vulin – smatra Popov.

Iz Vučićevog kabineta saopšteno je da je on istakao da su nerijetko predstavnici međunarodne zajednice jednostrano posmatrali stvari u BiH, te da očekuje od Šmita nepristrasan i izbalansiran pristup. Vučić je dodao da Srbija poštuje integritet i cjelovitost BiH, baš kao i cjelokupnost i integritet RS u okviru BiH. Vučić je iskazao stav da bi narodi u BiH trebalo da odlučuju o svojoj sudbini uz što manje pritisaka i miješanja sa strane.

Iz OHR su saopštili Šmitovu poruku da je funkcionalnost BiH neophodan faktor kako bi se dostigao stepen na kojem joj više neće trebati međunarodna supervizija, kao i za napredak ka EU integracijama.

– Visoki predstavnik je takođe izrazio podršku inicijativama usmjerenim ka regionalnoj integraciji svih zemalja na Zapadnom Balkanu. On je pohvalio stalnu podršku predsjednika Vučića suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Tokom posjete Beogradu, visoki predstavnik se sastao i sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem – kažu u OHR.

U međuvremenu, pojedini opozicionari u Srpskoj, među kojima je potpredsjednica PDP Jelena Trivić, poručili su da sa Šmitom treba razgovarati i pokušati prevazići trenutnu krizu. Takve izjave dolaze u vrijeme kada se atmosfera u Federaciji BiH prema Kristijanu Šmitu iz temelja mijenja, nakon što je Sarajevo nazvao “bošnjačkim gradom”, za Željka Komšića rekao da su za njega više glasali Bošnjaci nego Hrvati i nakon što je progovorio o pravima Hrvata da imaju svoje političke predstavnike.

Nisu rijetki ni oni koji misle da su takve Šmitove izjave bile smišljen diplomatski potez s ciljem da se “dopadne” Srbima i Hrvatima u BiH, te da otupi oštricu iz Banjaluke prema njemu.

U svakom slučaju, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je demantovao spekulacije da se u Istočnom Sarajevu sastao sa Šmitom i poručio da sa njim neće razgovarati u svojstvu visokog predstavnika jer nije imenovan u SB UN.

Predsjednik US, Nenad Stevandić, smatra da vlast i opozicije zajedno treba da zazuzmu stav o ovom pitanju.

– Kolege iz opozicije, pozivajući na sastanak sa Šmitom, prosto preklinju Dodika da on to prvi učini. Pitanje je možemo li se zajedno dogovoriti o tome jer odnos sa OHR nije partijsko pitanje – potpisali smo. Iskustvo nas uči da na odvojenim sastancima jedni druge opanjkavamo, pa bi jedino zajednički sastanak bez ili sa Šmitom imao smisla po ovom pitanju. Današnji beogradski susreti i jučerašnji napadi Bošnjaka na Šmita otvaraju novu dimenziju – poručio je Stevandić.

Mnogo toga moglo bi da postane jasnije već u nedjelju, kada će se Aleksandar Vučić u Beogradu sastati s Miloradom Dodikom. Vučić je juče izjavio da sa Šmitom nije razgovarao o deblokadi rada institucija BiH, te da je to “pitanje za Dodika”.

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button