BiH i dalje traži pravo rješenje za migrantsku krizu koja bi mogla ponovo ojačati u predstojećim danima, a iako su velike nade polagane u sporazume o readmisiji, koji predstavljaju put za povratak ilegalnih izbjeglica u njihove matične zemlje, podaci pokazuju da to nije pravi ni najbrži izlaz iz ove situacije.
Ministarstvo bezbjednosti napravilo je presjek stanja u ovoj oblasti i saželo podatke u informaciji o migracijama za 2020, koju je uputilo u parlamentarnu proceduru.
Migrantski tokovi preko zapadnog Balkana uveliko zavise od dešavanja na granicama Turske s Grčkom te Bugarskom, kao i od razvoja situacije na Bliskom istoku, a u toj informaciji je istaknuto da je lani najveći teret migrantskog pritiska na ulazu u BiH podnio rejon oko Zvornika, a na izlazu područja Bihaća i Velike Kladuše.
Krajem godine jak migrantski pritisak na ulazu u BiH evidentiran je i na području Višegrada, Trebinja i Hum-Foča, na izlazu iz zemlje na području koje pokrivaju jedinice Granične policije Brod, Doljani i Kamensko, a u resoru bezbjednosti priznaju da je trenutni migrantski pritisak smanjen i zbog otežanog prelaska preko Drine i planinskih prevoja te mjera koje su na snazi usljed virusa korona.
Službi za poslove sa strancima BiH tokom prošle godine je prijavljeno 16.190 nezakonitih migranata, što je za 45 odsto manje u odnosu na godinu ranije, kada ih je bilo gotovo 30.000. Među njima je najviše bilo onih čija su adrese u Avganistanu, Pakistanu, Bangladešu, Maroku i Iraku.
U resoru bezbjednosti su podsjetili da su, kada je riječ o jačanju politike vraćanja stranih državljana, preduzeti značajni koraci, apostrofirajući na potpisani sporazum o readmisiji sa Pakistanom, koji je upućen u dalju proceduru, uz stav da treba zaključiti i sporazume sa drugim ključnim zemljama porijekla nezakonitih migranata. O tome će biti diskutovano na sjednici Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednosti Parlamenta BiH, koja je zakazana za 26. april. Pred članovima će se naći informacija o trenutnim aktivnostima koje se vode sa zemljama s kojima je BiH u pregovorima o potpisivanju sporazuma o readmisiji.
Zamjenica predsjedavajućeg Komisije Dušanka Majkić za “Glas Srpske” kaže da je iz onoga što je navedeno u tom dokumentu jasno da ovaj put nije najbolji i da bi se trebalo, ipak, okrenuti jačanju domaćih službi. Kazala je da su neke aktivnosti, u pogledu readmisije, pokrenute prije deset i više godina.
- Sa 12 zemalja se vode pregovori, ali materijal iz resora bezbjednosti su obeshrabrujući. Sve je to daleko od realizacije i sve ukazuje na to da će se ova zemlja još mnogo mučiti prije nego što počnu readmisije sa tim zemljama. Praktično, da se nije desila migrantska kriza, ništa na ovom planu se ne bi ni dešavalo – istakla je Majkićeva.
Smatra da na svim drugim stvarima, imajući i ovo u vidu, treba raditi daleko više.
- Ponadali smo se da ćemo moći vratiti migrante u njihove zemlje. Ostaje nam da jačamo Graničnu policiju, Službu za poslove sa strancima BiH, ali i da radimo na sporazumima na readmisiji – zaključila je Majkićeva.
Poruke
Vlast Unsko-sanskog kantona (USK) je poručila da će do kraja maja biti zatvoren kamp “Miral” kod Velike Kladuše, kao što su zatvorili “Biru” u Bihaću, na koju je stavljen katanac bez konsultacija sa Savjetom ministara koji je nadležan. Ministar bezbjednosti BiH Selmo Cikotić poručio je da u BiH mogu biti zatvoreni svi kampovi, ali to neće odvratiti migrante od dolaska na njenu teritoriju.
