Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je danas, govoreći o predloženoj rezoluciji o Srebrenici, da se ne slaže sa kolektivnim kažnjavanjem jednog naroda.
Ne slažem se sa kolektivnim kažnjavanjem, to nije nikad bio dio naših vrijednosti, niti će biti – rekao je Varhelji na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
On je istakao da stigmatizacija srpskog naroda nije održiv izbor.
– To ne doprinosi prevazilaženju svih strahota ratova na Balkanu. Osudili smo zločine protiv čovječnosti, ti ljudi moraju da snose odgovornost za svoje zločine. Postoje presude koje treba da se sprovedu, već smo vidjeli gdje pojam kolektivne krivice vodi. Moramo da se sjetimo žrtava u Srebrenici, ali ne treba da širimo kolektivnu krivicu na jedan narod – istakao je Varhelji.
On je rekao da mu je uvijek drago kada dođe u Srbiju, a ovog puta će, kako kaže, imati više vremena da provede u Srbiji.
– Srećan sam što mogu da vidim sve ono što smo radili u proteklih pet godina, konačno i plodove tog rada. Nakon 20. godišnjice velikog proširenja, koje je donijelo veliki mir i stabilnost regionu, koji je na granici sa Srbijom, nadam se da ćemo dalje vidjeti Srbiju u EU, da će se priključiti do kraja mandata. Meni je jasno da će naredna komisija morati sav napor i rad da usmjeri na nove članice Unije, jer jasno je šta je članstvo donijelo centralnoj i istočnoj Evropi – istakao je komesar.
Varhelji je napomenuo da su u EU ponosni na transformacije društava zemalja članica.
– Dakle, sada mi pravimo sve alate, spremamo sav zamajac kako bi naredna komisija mogla da donese rezultate kada je riječ o proširenju. Počeli smo sa realizacijom tog plana, to je jedna od tema o kojoj sam razgovarao sa predsjednikom Srbije Vučićem. Nadam se da ćete moći prve rezultate da vidite u Srbiji uskoro – napomenuo je on.
On je ocijenio da bi plan ubrzanja procesa pridruživanja, ubrzanja reformi, raelizacija uslova za pridružvanje i postizanja pristupa jedinstvenom tržištu i prije proširenja donio korist građanima (Srbije) i prije proširenja.
– Ključno je da plan rasta funkcioniše, a da bi se to desilo, region mora da funkcioniše kao jedan. Čitav region mora da se pridruži i onda će imati jednake uslove kao i zemlje članice EU. Zato, postepena integracija biće ključna – ukazao je on.
Varhelji je rekao da je ove godine već bio jedan samit lidera regiona i da se nada da će se u Kotoru susresti sa srpskim predsjednikom još jednom gdje bi, kako dodaje, trebalo da razgovaraju o metodama plaćanja, zelenim koridorima.
– Evropski savjet izdvojio je dodatnih šest milijardi evra u okviru ovog plana i zajedno sa ranijim planom od 30 milijardi evra, Srbija i čitav region će imati koristi od intenziteta pomoći koji može da se uporedi sa onim koje zemlje članice dobijaju iz kohezionog fonda do 2027. godine. Do 2027. godine postojaće sve mogućnosti za region da se pridruži – rekao je Varheji.
