Rezultati institucija u BiH u borbi protiv šverca duvana i duvanskih proizvoda su evidentni, ali ova problematika još uvijek nije potpuno riješena.
To je jedna od poruka sa online okruglog stola, na kojem su domaći nezavisni ekonomski analitičari, sa predstavnicima relevantnih državnih agencija, razmatrali zaključke IPSOS istraživanja i druge značajne teme, kao što su napredak aktivnosti na terenu, rezultati kampanje “Stop švercu” i moguća sistemska rješenja.
Istraživanje, podsjetimo, pokazuje da je na tržištu i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, s tim što je taj udio stabilan zbog kontinuiranih aktivnosti agencija, ali brine rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duvana.
Na okruglom stolu je, dakle, rečeno da se bilježi pad nelegalne prodaje cigareta na crnom tržištu, ali se ne može proglasiti pobjeda nad tim tržištem, te naglašeno da je praksa pokazala da crno tržište nađe uvijek način da se pojavi u drugoj formi.
Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, rekao je da je UIO, uz pomoć Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, te cjelokupne industrije, u proteklom periodu uradio poprilično mnogo na suzbijanju nelegalne prodaje cigareta na tržištu BiH. To pokazuju i brojke.
“Oko 5,5 miliona KM bila je vrijednost oduzetih cigareta u 2021. godini, u 2022. je to bilo oko 1,8 miliona KM, a u prvoj polovini 2023. godine oko 800.000 KM. A sve aktivnosti koje se rade na terenu, rade se istim intenzitetom. Činjenica je da je došlo do presijecanja određenih pravaca krijumčarenja”, naveo je Kovačević.
Takve robe je, smatra Kovačević, bilo manje na tržištu, a pošto je ponuda slabija, došlo je i do rasta cijena proizvoda koji su se nelegalno prodavali i one su se približavale cijenama legalnih, pa se smanjio interes za kupovinu nelegalnih.
Kovačević je istakao da su ilegalni proizvodi bez porijekla, neprovjereni su i ne zna se šta je u njihovom sastavu.
UIO BiH je, dodao je Kovačević, u 2022. godini prema Tužilaštvu BiH podnio 17 krivičnih prijava sa ukupnim iznosom štete od oko 48 miliona maraka, a to se odnosi na krivično djelo nedozvoljen promet akciznim proizvodima.
“U prvih šest mjeseci ove godine podnijeli smo četiri prijave, što takođe govori da se smanjuje prodaja cigareta na crnom tržištu”, naglasio je Kovačević, te dodao da su, pored krivičnih prijava, u 2022. izdali i 133 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, te pojasnio da kod pronalaska manjih količina cigareta to podliježe prekršaju.
Kovačević je naglasio da treba još puno napretka, s jedne strane u obuci postojećeg kadra u smislu preveniranja online kriminala, odnosno nezakonitih radnji, ali i puno kvalitetnija oprema kojom bi službenici mogli raditi.
“Mi vrlo često koristimo saradnju sa nadležnim MUP-ovima, s obzirom na to da su njihova odjeljenja za suzbijanje sajber kriminala puno bolje opremljena, a ljudi koji tu rade edukovani”, naglasio je Kovačević.
Borko Kuzmić, republički tržišni inspektor u Inspektoratu Republike Srpske, naveo je da inspekcija postupa po Zakonu o trgovini iz 2019. godine, te da su u prethodnom periodu imali više slučajeva oduzimanja duvana i duvanskih proizvoda bez markice UIO BiH.
“Pretežno se tu radi o fizičkim licima, koja po manjim objektima ili na ulici prodaju te duvanske proizvode. Rijetko se tu radi o pakovanim cigaretama, uglavnom je to rezani duvan. Bilo je i slučajeva da je riječ o prometu duvana u listu, a kada smo kontaktirali Tužilaštvo, odatle su nam rekli da, kako bi to bio proizvod, mora biti sjeckani duvan. Potom je postupao poljoprivredni inspektor koji je to oduzimao”, naveo je Kuzmić.
Prema njegovim riječima, regulativa prati ovu oblast, ali su sankcije blage.
“Kazne su od 300 do 1.500 maraka, s tim što mi možemo izdati minimalnu novčanu kaznu. Sankcionišemo takva lica u smislu da nemaju dokumentaciju o porijeklu robe i ta roba se oduzima i uništava”, istakao je Kuzmić, koji je takođe naveo da smatra da je ovakve robe u prethodnom periodu bilo više.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, upozorio je da nelegalna trgovina duvana i duvanskih proizvoda donosi štetu koja iznosi stotine miliona maraka.
“Šteta je ogromna i taj novac bi se mogao iskoristiti za mnoge namjene – od socijalnih davanja, pa možda i za smanjenje nekih drugih poreza. Ukoliko bi došlo do porasta naplate akciza i PDV-a po osnovu duvana i duvanskih proizvoda, to bi trebalo da možda otvori prostor za smanjenje doprinosa na zdravstveno osiguranje, što bi direktno moglo uticati i na povećanje neto plata radnicima”, kaže Grabovac.
Faruk Hadžić, nezavisni ekonomski analitičar, istakao je da efekti svih kampanja koje su do sada sprovedene daju rezultate, ali brine rast ilegalne prodaje rezanog duvana.
“Svjesni smo i mogli smo često u javnom prostoru čuti da je u jednom trenutku bio prisutan pad naplate prihoda od akciza na duvan, kao posljedica visokih akciza. Sada vidimo da posljednjih godina raste naplata akciza. Crno tržište je i dalje tu, iako je u posljednjem periodu smanjeno”, naglasio je Hadžić, te dodao da prodavci više nisu samo na ulici, već pronalaze načine da online prodaju ove proizvode.
Igor Prača, nezavisni konsultant za regulatorna pitanja, naglasio je da su, u svakom mogućem pogledu, jako evidentni rezultati zamrzavanja rasta akciza.
“Zakon o akcizama iz 2009. godine je, nažalost, doprinio velikom rastu crnog tržišta i smanjenju prihoda. Sada su trendovi povoljniji i trebamo nastaviti da radimo po tom pitanju”, naveo je Prača.
Zinaida Babović, iz “Japan Tobacco Internationala”, naglasila je da su se efekti oporavka tržišta velikim dijelom dogodili zbog presječenih lanaca krijumčarenja, te napomenula da je osnovni lanac bio luka Bar u Crnoj Gori.
“Agencije za primjenu zakona u BiH su zaista u proteklim godinama radile mnogo na suzbijanju krijumčarenja cigareta. Sve ovo zajedno je zapravo dovelo do bolje situacije. Ona nikad neće biti zadovoljavajuća jer krijumčari ne spavaju, oni nalaze nove načine i kanale kojima će svoj ilegalni biznis ostaviti živim. Na nama je da se trudimo da uvijek o ovoj temi razgovaramo”, naglasila je Babovićeva.
Podsjećanja radi, procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duvana bila 2.245 tona, što je 25 odsto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 40 odsto više u odnosu na upotrebu u 2020.
Prema istraživanju IPSOS-a, većina pušača rezanog duvana koristi ilegalni rezani duvan, a uglavnom ga kupuju na pijaci, ali i od uličnih prodavaca i poznanika.
