DruštvoEkonomija

Stanovništvo u Srpskoj više štedi, raste dobit banaka

Povećana dobit banaka, pad ukupnih depozita i odluka građana da se više štedi, ključne su odlike polugodišnjeg izvještaja koji je objavila Agencija za bankarstvo RS, a koji se odnosi na poslovanje bankarskog sektora u Republici Srpskoj u 2023. godini.

Ipak, izvještaj kao početnu tačku izdvaja da je bruto bilansna aktiva bankarskog sektora od 1. januara do 30. juna tekuće godine iznosila 9,8 milijardi KM, što je za oko dva odsto manje u odnosu na kraj 2022. godine, kada je iznosila 10,070 milijardi KM.

Ovaj blagi pad nije uticao na to da sve banke u Srpskoj, zaključno sa krajem juna, iskažu neto dobit u ukupnom iznosu od 94 miliona KM, što je u odnosu na uporedni period u 2022. godini za oko 16 miliona KM više (tada je dobit bila 78 miliona KM).

A dok su banke prijavile neto dobit, ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora bilježe pad u prvom polugodištu ove godine.

“Ukupni depoziti iznose 7,3 milijarde KM i za četiri odsto su niži u odnosu na kraj 2022. godine, a tada su iznosili 7,595 milijardi KM”, stoji u izvještaju republičke agencije, iz koje dalje navode da se od ovog iznosa tri milijarde odnose na depozite pravnih lica, dok se 4,3 milijarde odnose na depozite fizičkih lica.

“Kada su u pitanju depoziti fizičkih lica, 2,4 milijarde KM ili 56 odsto odnosi se na štednju stanovništva. Depoziti stanovništva bilježe kontinuirani rast u 2023. godini”, dodaje se u izvještaju.

Rast je zabilježen i kad su u pitanju ukupni bruto krediti, koji su u odnosu na kraj 2022. godine povećani za gotovo 100 miliona.

“Ukupni bruto krediti iznose 5,892 milijarde KM i povećani su za 99 miliona KM ili dva odsto u odnosu na kraj 2022. godine, kada su iznosili 5,793 milijarde KM. Krediti pravnih lica iznose tri milijarde, dok su krediti fizičkih lica 2,9 milijardi KM. Od tog iznosa, 1,8 milijardi KM ili 62 odsto otpada na potrošačke kredite”, piše, između ostalog, u pomenutom izvještaju.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da poslovanje bankarskog sektora u BiH, a samim tim i u Republici Srpskoj, prati pozitivne evropske trendove, čija je odlika, kako navodi, povećanje aktivnih kamatnih stopa na kredite koje plaćaju građani.

“Sa druge strane, to nije praćeno rastom pasivne kamatne stope, odnosno kamatne stope na depozite. To je, vidjeli smo ovih dana, dovelo do toga da, recimo, u Italiji država uvede oporezivanje od 40 odsto čiste dobiti od bankarskog sektora, budući da banke stvaraju ogromnu dobit”, rekao je on.

Kada je u pitanju pad ukupnih depozita, Đogo ističe da je jasno da Republika Srpska povlači svoje depozite, budući da je nedavno zabilježen i najveći iznos kada se radilo o otplati spoljnog duga.

“Prosto, državi trebaju sredstva koja država ima po raznim osnovama na računima”, navodi Đogo, dodajući da nije iznenađenje činjenica da je povećan obim štednje građana.

“Oni nastavljaju da štede uprkos tome što kamatne stope na depozite ne prate inflaciju ili aktivne kamatne stope. Građani trenutno nemaju alternativu. Finansijsko tržište Republike Srpske je dosta plitko i usko. Evo, sad se govori o tim nacionalnim obveznicama Republike Srpske koje će možda biti jedna alternativa bankarskim depozitima, zavisno od modela koji budu izabrani. Tada će građani moći da na neku štednju, u iznosu od, recimo, 500 KM koje polože državi, dobiju nešto višu kamatnu stopu”, pojašnjava Đogo, dodajući da je za obične građane veoma komplikovano da kupuju akcije i obveznice, pa su se okrenuli kupovini nekretnina i polaganju depozita u bankama.

“Iako se sve kod nas vrti oko nekretnina i depozita u bankama, treba podsjetiti da su nekretnine prošle godine poskupjele skoro 60 odsto, pa više nije povoljno ni u njih investirati. Evo, sada je počeo neki pad cijena nekretnina, zbog čega mogu reći da su ti depoziti koje polaže stanovništvo ostali jedina sigurna alternativa”, zaključio je Đogo.

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button