Usvajanje zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj, ministar odbrane BiH Zukan Helez nazvao je „secesionističkim divljanjem“ i zaprijetio planom „B“ ako ne reaguju Tužilaštvo BiH i OHR.
Istina, funkcioner SDP BiH, za koga su u Parlamentarnoj skupštini BiH glasali i poslanici vlasti iz Republike Srpske, nije otkrio šta mu je plan „B“.
Međutim, kada to izgovori ministar odbrane, koji je i ranije često koristio riječ „rat“, uz poruku da ne postoji opcija mirnog razlaza u BiH, jasno je da se ne može razmišljati ni o čemu civilnom. Ni mirnom.Prema članu 4. Zakona o odbrani BiH, Oružane snage imaju pet zadataka: učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, uključujući i borbu protiv terorizma; pružanje vojne odbrane BiH i njenim državljanima u slučaju napada; pomoć civilnim organima u reagovanju na prirodne i druge katastrofe i nesreće; protivminsko djelovanje u BiH i ispunjenje međunarodnih obaveza BiH.
Dakle, da bi OS BiH bile uključene u „pružanje vojne odrane BiH“, zemlja mora da bude i vojno napadnuta, što se nije desilo.
Drugo i mnogo važnije jeste da je vrhovni komandant OS Predsjedništvo BiH, koje odluke iz oblasti odbrane donosi konsenzusom.
I u Zakonu o odbrani, u članu 8. piše da lanac komandovanja i kontrole nad OS počinje od Predsjedništva BiH. Zatim ide ministar odbrane, načelnik Zajedničkog štaba, komandant Operativne komande, Komanda za podršku, sve do komandanta podređenih komandi i jedinica.
Takođe, ne smijemo zaboraviti činjenicu da su u BiH prisutne hiljade vojnika EU i NATO, u sastavu misije Altea, zaduženih za sačuvaju mir. Njihova je procjena da bezbjednost u BiH nije narušena.
Na sve ovo upozorava i bivši zamjenik ministra odbrane BiH, Mirko Okolić.
– Ne mogu se angažovati OSBiH bez glasa političkih predstavnika Srpske. Nema saglasnosti u Predsjedništvu BiH. Drugo i najvažnije, Oružane snage nemaju ulogu za tako nešto. Za unutrašnju bezbjednost u nekoj državi zadužene su policijske snage, a vojska kada se sve druge mogućnosti iscrpe. Međutim, u BiH ni tada to ne dolazi u obzir zato što je tačno propisana zakonska uloga OS BiH – kaže Okolić za Srpskainfo.
Ipak, priznaje da je kod nas mnogo toga propisano, ali da se ne poštuje. Zato Okolić veoma opasnom označava izjave poput Helezove, u kontekstu strukture Oružanih snaga BiH i ratne prošlosti.
– OS BiH su sastavljene uglavnom iz pripadnika tri konstitutivna naroda. Kada je usvajan Zakon o odbrani BiH o tome se strogo vodilo računa, da su OS BiH transformisane tri u ratu suprotstavljene vojske. Zamislite sada da među njih ubacite jedan tako opasan komentar, opasno razmišljanje. Šta od toga možete očekivati? Morate znati da u kabinetima, na terenu, u kasarnama funkcionišu ljudi koji su svojevremeno ratovali, neki su izgubili članove porodice. Sve su to ostavili po strani i profesionalno rade svoj posao. I sada neko to pokušava da zloupotrijebi i da im nametne nešto veoma opasno. Nemojte uopšte da razmišljate da bi OS BiH mogle jedinstveno da djeluju unutar BiH, na nečiji zahtjev – upozorava Okolić.
Hipotetički, ako bi se desilo da pojedinci, ili vojne jedinice, ipak poslušaju samo Zukana Heleza, ili bili kog pojedinca iz lanca komande, da li bi to bio kraj Oružanih snaga BiH?
– Naravno. Republika Srpska ima spreman svoj zakon o odbrani oružanim snagama. To bi bio okidač koji bi napravio rasulo u OS BiH. Najveći čuvar Oružanih snaga i najveći čuvar BiH su ljudi iz Srpske u OS BiH. RS se neprestano bori za poštivanje Dejtonskog sporazuma. Međutim, svako jutro dobije prste u oči i naravno da je prinuđena da se brani. Ali, svi predstavnici institucija u RS uvijek isključuju opciju rata, uz napomenu da će Republika Srpska iskoristiti sve pravne lijekove da se sačuva od napada nekoga sa strane ili iz BiH – zaključuje Okolić.
Stručnjak za bezbjednost, bivši ministar unutrašnjih poslova RS Radislav Jovičić, takođe naglašava da se bez konsenzusa u Predsjedništvu BiH iz oblasti angažmana OS BiH ništa ne može odlučiti.
– Uzmite za primjer upotrebu OS BiH u sistemu zaštite i spasavanja. Bez saglasnosti u Predsjedništvu ne može se donijeti odluka da helikopteri OS gase požar ili da pripadnici OS BiH pomognu ljudima kada su ugroženi elementarnim nepogodama. To je nemoguće, pogotovo kada ministar Helez kaže da ima neke planove A, B ili C – kaže Jovičić za Srpskainfo.
U zemlji kao što je BiH, dodaje Jovičić, političari moraju da shvate da mora da se poštuje dogovor tri naroda i dva entiteta.
– Pokazalo se hiljadu puta da se svaka druga varijanta ne prima u BiH. Nama je dosta političara koji pozivaju na bilo kakve intervencije, sukobe, incidente. Trebaju nam političari, ministri koji će pozvati na razum, poštovanje Ustava BiH i da se građanima konačno omogući normalan život, da se bave ekonomijom, naukom, prosvjetom – kaže Jovičić.
Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić izjavio je da od nadležnog tužilaštva i policijske agencije očekuje da utvrde ko je i kakve to „A i B planove“ krojio, te da sankcionišu ministra odbrane Zukana Heleza, koji, kako je naveo, širi strah, paniku i mržnju.
– Podsjetiću Heleza da ga je za ministra izabrao Milorad Dodik, pa kada već toliko ne voli Dodika evo mu prilike da pokaže otklon i kaže da neće da bude s njim u koaliciji i podnese ostavku – naveo je Nešić.
Zukanov zamjenik u Ministarstvu odbrane BiH, Aleksandar Goganović, smatra da Helez urušava sistem odbrane.
– Helezova izjava ima posebnu težinu kojom se naslućuje svojevrsni „oružani sukob“ na cijeloj teritoriji BiH, budući da on naglašava da se nalazi na poziciji ministra odbrane u BiH – upozorio je Goganović u izjavi za Srnu.
On je podsjetio da je nadležnost Ministarstva odbrane strogo definisana Zakonom o odbrani i da je jasno da su upotreba i angažman oružanih snaga van kasarni, odnosno vojno-kontrolisanog područja, u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH. Jednoglasno.
– Bilo koji pripadnik OS BiH koji je po svom političkom ubjeđenju blizak Helezovim stavovima ili pripada grupi koja razrađuje „plan B“, te eventualno uradi nešto u oružanom smislu, a rukovođen ovakvim njegovim izjavama, bez odobrenja Predsjedništva, rizikuje da na taj način počini teško krivično djelo – naglasio je Goganović.
