Ako treba, izaći ćemo na ulice. Ukoliko bi ova odluka prošla, Šmit će ostati upamćen da je etnički podijelio BiH. To mora biti zaustavljeno.
Ovo je samo dio, najblaže rečeno, oštrih poruka bošnjačkih i probosanskih političara iz Sarajeva nakon što je u javnost nezvanično dospio tekst odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, koju navodno do 1. avgusta planira da nametne Kristijan Šmit.
Oglasile su se čak i Zelene beretke, organizacija koja okuplja ratne veterane nekadašnje Armije RBiH, pozivom Šmitu da napravi „građansku državu“, da ukine nacionalne predznake za funkcije.
U Šmitovoj kancelariji (OHR) i dalje odbijaju da komentarišu bilo šta.
“Građanska” opcija
Republika Srpska od početka ne priznaje Šmita za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, jer kao dosadašnji nije imenovan Rezolucijom SB UN. Plus što je u međuvremenu poništio Zakon o nepokretnoj imovini RS.
Međutim, njemačkog diplomatu su objeručke prihvatili u Sarajevu, pa je ovo prvi put da su digli glas protiv njega, a možda i prvi put uopšte da su se suprotstavili nečemu iz OHR.
Razlog je tekst odluke koju planira da donese, iz koga se vidi da planira brojne intervencije samo u Federaciji, kao jednom od dva entiteta u BiH, kako bi spriječio blokade u postizbornom formiranju vlasti, ali i spriječio Bošnjake da biraju hrvatske delegate u Dom naroda FBiH i obrnuto. Dom naroda je jedan od dva doma u parlamentu tog entiteta.
Ako bi ovo prošlo, Šmit bi dodatno učvrstio pozicije konstitutivnih naroda i njihovih većinskih predstavnika, što zagovaraju lideri HDZ BiH, Dragan Čović, i SNSD, Milorad Dodik, a istovremeno bi bilo šamar tzv. građanskoj opciji, koju zagovaraju stranke u Sarajevu, a iza koje se vješto kriju bošnjački politički ciljevi. Prema objavljenom tekstu odluke, Šmit ne planira bilo kakvu intervenciju u izborno zakonodavstvo koje se tiče Republike Srpske.
Zbog toga nisu rijetki oni koji se pitaju da li bi to bio uspjeh lobiranja Hrvatske, čiji zvaničnici Zoran Milanović i Andrej Plenković, svako na svoj način, u međunarodnoj zajednici traže podršku za popravljanje političkog položaja Hrvata u BiH, prevashodno u Federaciji, gde su kao malobrojniji često preglasani od Bošnjaka.
Kantoni
Prema nezvaničnom dokumentu koji je objavio N1, jedino će kantoni (ima ih 10), gdje jedan konstitutivni narod čini više od tri odsto ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH, birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. U prevodu, ne može se iz kantona u kome su Hrvati manjina birati hrvatski delegat, odnosno neko ko se samo izjašnjava kao Hrvat, a podržavaju ga bošnjačke partije iz Sarajeva. To je do sada bio razlog brojnih političkih sukoba predstavnika Hrvata i Bošnjaka u FBiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) ovakvu eventualnu izmjenu nazvao je uvodom u dodatnu diskriminaciju u BiH.
– Dom naroda FBiH je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri odsto. Uvođenje ovog praga značilo bi, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo – zaključio je on.
Takođe, u nacrtu Šmitove odluke je navedeno da će definicija vitalnih nacionalnih interesa biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vitalni interes mogu da pokrenu klubovi tri konstitutivna naroda u Domu naroda FBiH.
Isto tako, deblokira se postupak imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbijao da ih imenuje. Ako Šmit nametne ovu odluku, ukoliko predsjednik Federacije ne predloži sudije u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi VSTS BiH. Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premiješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Vijeće.
Iz dokumenta, koji je doduše nezvaničan, ne vidi se da Šmit planira da spriječi Bošnjake da izaberu i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, trenutno u vidu Željka Komšića. To je možda najveći problem u odnosima Hrvata i Bošnjaka u tom entitetu. Prema nekim mišljenjima, Šmit namjerno nije želio da ide do kraja u susret zahtjevima HDZ i Dragana Čovića, kako bi imao argument za kritike iz Sarajeva. Prema drugoj teoriji, OHR je namjerno pustio probni balon u javnost da bi vidio reakciju i korigovao ono što planira da nametne.
Politička histerija
Komentarišući galamu Bošnjaka, a uglavnom ćutanje Hrvata i Srba u BiH na ono što planira da uradi Šmit, politička analitičarka Tanja Topić kaže da je to slika i prilika onoga što se godinama dešava u političkom životu BiH.
– To je svojevrsna politička histerija. Ta histerija je uvijek etnički obojena, u zavisnosti od toga na koju grupu „pada sumnja“ da bi moglo da je snađe nešto što joj nije po mjeri. Ovdje opet dolaze do izražaja tri isključiva etnonacionalna koncepta unutrašnjih političkih snaga u BiH, gdje nikada ne postoji ni najmanji zajednički imenilac oko koga bi se te tri grupacije složile – kaže Topićeva za Srpskainfo.
Prema njenim riječima, ono što je paradoks u ovim reakcijama jeste da jedan dio aktera koji je do juče prizivao i zahtijevao od visokog predstavnika upotrebu „bonskih ovlaštenja“ u vidu kažnjavanja političara ili nametanja zakona, sada nastupa vrlo agresivno prema visokom predstavniku, u slučaju da ne donese ono rješenje s kojim bi oni bili zadovoljni.
– On sada navodno ne postupa u skladu s demokratskim vrijednostima, evropskim standardima i kao takav nema prava miješati se u zakonska i ustavna uređenja u BiH. Mislim da je najžešća reakcija zbog toga što se između redova iščitava snažno lobiranje Hrvatske za koncept koji zastupa HDZ BiH. I onda se cijeloj ovoj priči OHR napada i osuđuje kao puki izvršilac političkih naloga Hrvatske, odnosno jedne političke grupacije iz BiH – zaključuje Topićeva.
Probni balon
Novinar i politički analitičar, Pejo Gašparević, naglašava da u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću tvrditi šta će se naći u eventualnoj Šmitovoj odluci, a šta je probni balon pušten iz struktura međunarodne zajednice da se kroz medije provjeri kako će ko reagovati.
Pejo Gašparević
– Ali, u svakom slučaju se radi o pokušaju da se vidi može li se šta napraviti prije izbora, da oni ne budu po starom Izbornom zakonu, nego da se na neki način izađe u susret Hrvatima u BiH. Da se njima više ne nameću politički kadrovi koji su birani većinom bošnjačkim glasovima. Žestoke reakcije bošnjačkih političara na takve medijske informacije govore da u tom političkom miljeu još ne postoji ni minimum spremnosti da i Hrvate učine institucionalno ravnopravnim u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda. Možda su takve reakcije bošnjačkih političara samo fingirane, da se odvrati visoki predstavnik, da odustane od eventualno takvog plana – kaže Gašparević za Srpskainfo.
