Ruski lider omiljenoj novinarki odbio da kaže koji je za njega kritični prag
Situacija u Ukrajini uzavrela je do tačke ključanja. Dok Moskva polako osvaja istok Ukrajine, Zapad konsoliduje svoje redove kako bi odgovorio na rusku prijetnju dok Kijevu polako pristiže oružje koje bi moglo da označi prekretnicu u ratu i prelazak čuvenih Putinovih “crvenih linija”.
Dok bi Ukrajinci zahvaljujući novopristiglom oružju mogli da preokrenu tok rata na svoju stranu, ta prekretnica bi takođe mogla da dovede do prelivanja konflikta u vrijeme kad direktan sukob između Rusije i Amerike nikad nije bio bliži. Krajem prošle godine “crvene linije” su bile najčešće pominjana riječ u retorici Moskve, dok su se njene snage gomilale na granici sa Ukrajinom, a stanje bilo na tik do invazije. Ali od tada su mnogi pragovi pređeni zapadno oružje i strani borci uvelike pristižu u Ukrajinu dok se blokovi šire i mijenjaju strategije u novonastaloj situaciji. Moguće je da Rusija pomjera svoje pragove u oklijevanju da eskalira konflikt, plašeći se novih gubitaka u ratu koji se razvukao na već peti mjesec.
Ali, moguće je i da su u pitanju nijanse crvenog i da su neke stvari crvenije od drugih.
“Izuzetno crvene linije”
Pitanje crvenih linija ruskog predsjednika Vladimira Putina postalo je prava misterija, nakon što ga je njegova omiljena propagandistkinja, glavna urednica RT Margarita Simonjan, na tajnim sastancima upitala za iste.
Ad
– Ne želim da kažem koje su to crvene liniji, ali oni znaju za njih. Neću ih imenovati zbog vojne taktike. Zašto bismo im pokazivali svoje karte unapred? – prenijela je ona šta je Putin odgovorio.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIERFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Putin je, međutim, krajem septembra 2021. sam rekao šta je kritični prag. On je tada, kako je preneo portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ukazao da bi širenje infrastrukture NATO u Ukrajinu značilo za Moskvu da je “izuzetno” crvena linija pređena. U novembru iste godine Putin je ponovo objasnio šta bi Moskva smatrala “okidačem” i naveo da će Rusija biti primorana da reaguje ukoliko NATO pređe “crvene linije” u Ukrajini, upirući na raspoređivanje određenih ofanzivnih raketnih kapaciteta na teritoriji te zemlje.
– Ukoliko se neka vrsta udarnih sistema pojavi na teritoriji Ukrajine, vrijeme ljeta do Moskve je između sedam i 10 minuta, odnosno pet minuta kada je to hipersonično oružje. Zamislite samo tu mogućnost – naveo je on, dodajući da bi Moskva u tom slučaju morala da formira nekakav odgovor na tu vrstu prijetnje.
Nekoliko dana kasnije oglasio se američki predsjednik Džo Bajden.
– Ne prihvatam ničije crvene linije – rekao je on.
Rusija je nakon toga izašla sa listom od osam zahtjeva upućenoj Zapadu, koji uključuju obećanje da će se odreći bilo kakvog vojnog djelovanja u Ukrajini i istočnoj Evropi i da se NATO više neće širiti, te da neće raspoređivati projektile srednjeg i kratkog dometa na mjestima odakle mogu gađati teritorije druge strane. Ali, sada je takvo oružje stiglo u Ukrajinu, a njegova upotreba u skladu sa ruskim “crvenim linijama” svela se na obećanje Ukrajine da ga neće koristiti da gađa mete na ruskoj teritoriji.
Rast tenzija
Rat se uvelike razvukao na peti mjesec usled nesposobnosti Rusije da zauzme Kijev u ranim fazama, što ju je natjeralo da se povuče i fokusira na istočni region Donbas, gdje su sukobi na vrhuncu. Kijev se i dalje sporadično bombarduje ali se posljednji napad dogodio istog dana kad je Bajden stigao u Njemačku radi samita G7, a ruski ministar odbrane Sergej Šojgi prvi put obišao front.
Tek što je dvodnevni samit G7 okončan – sa izražavanjem podrške vojne i finansijske podrške Ukrajini “koliko god bude potrebno” – u Madridu je započeo sastanak NATO. Bajden je, kako piše Politiko, stigao u Evropu u nadi da će sačuvati koaliciju, a glavna tema samita bio je novi strateški koncept koji je definisao Rusiju kao direktnu bezbjednosnu opasnost za NATO.
Tenzije vezane sa konflikt nedavno su porasle nakon što su Finska i Švedska zvanično podnijele zahtjev za prijem u NATO, a Ukrajina zajedno sa Moldavijom, koja se takođe plaši ruske agresije, dobila status kandidata za EU, čime je blok načinio zaokret na istok uprkos ruskog protivljenja kijevskim evroatlantskim integracijama. U međuvremenu je Litvanija zabranila prevoz robe obuhvaćene sankcijama EU preko svoje teritorije ka ruskoj enklavi Kaljiningrad. Tu Moskva drži stacionirane trupe, a do enklave ima kopneni pristup jedino preko Litvanije i Bjelorusije, kojoj je već poslala svoje “iskandere”, sposobne da nose nuklearne bojeve glave.
Dok se lista “nesvrstanih” zemalja u Evropi skraćuje, zabrinutosti od prelivanja konflikta skočile nakon što je obećano američko napredno oružje – kako kažu ukrajinske vlasti – konačno stiglo u Ukrajinu.
“Ljeto će biti vruće”
Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznjikov saopštio je prošle nedjelje da su stigli američki artiljerijski raketni sistemi visoke pokretljivosti (HIMARS).
Hvala mom američkom kolegi i prijatelju ministru odbrane Lojdu Ostinu na ovim moćnim sistemima! Ljeto će biti vruće za ruske okupatore. I posljednje za neke od njih – objavio je on na Tviteru, ne navodeći kako su ti raketni sistemi stigli u zemlju.
Bajden je početkom juna odobrio novu isporuku raketnih sistema Ukrajini, koji mogu precizno da pogađaju ruske ciljeve dugog dometa.
O odluci da se obezbjedi HIMARS, proizveden u SAD, navodno se raspravljalo nedjeljama prije nego što je Bajden odlučio da pošalje oružje, a čak i tada je želio višestruka uvjeravanja Ukrajine, uključujući i samog predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da će se sistem koristiti isključivo kao odbrambeno oružje, a ne da se gađa ruska teritorija.
Kao zaštitu, rakete imaju maksimalni domet od oko 77 kilometara, umjesto naprednije HIMARS municije od kojih neke mogu da putuju i do 482 km. Ovo je razbjesnilo Putina, koji je zaprijetio novim napadima i rekao da Rusija ima informacije da se planira isporuka raketa dometa od 45-70 kilometara.
– Ako (Kijev) bude snabdijeven ovim raketama, mi ćemo iz toga izvući odgovarajuće zaključke i upotrebiti naše oružje kojeg imamo dovoljno da gađamo one objekte koje još nismo pogodili – rekao je Putin.
Medvedev o crvenim linijama
Zaprijetio je tada i Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Saveta bezbjednosti Rusije. On je početkom juna upozorio da bi Moskva mogla da gađa zapadne gradove ako Ukrajina upotrebi američke raketne sisteme za izvođenje udara na rusku teritoriju. Medvedev je u utorak, međutim, objasnio koji potez Rusija ne bi oćutala i koji bi mogao da pokrene Treći svjetski rat, prenosi Blic.
– Svaki pokušaj posezanja za Krimom smatraće se objavom rata Rusiji… Ako to učini država koja je deo NATO to će značiti sukob sa cijelom Sjevernoatlantskom alijansom, to će zapravo biti Treći svjetski rat – rekao je.
Medvedev je istakao da je ulazak Ukrajine u NATO mnogo opasniji za Rusiju od ulaska Finske i Švedske.
– Ukrajina u NATO je opasnija za našu zemlju. I to zbog onoga što je Putin više puta rekao. Prisustvo neriješenih teritorijalnih sporova, kao i drugačije shvatanje statusa regiona. Za nas je Krim dio Rusije. I to je – zauvijek… Ulazak Švedske i Finske u NATO ne prijeti Rusiji ničim novim, ali će Rusija biti prinuđena da ojača svoje granice, a izgledi da ruske iskandere dobiju na kućnom pragu i plaćaju poreze u odbrambene svrhe pod okriljem NATO teško da će oduševiti građane dve zemlje kandidata – zaključio je Medvedev.