Iako se Rusija protivi novom visokom predstavniku, ta zemlja i dalje učestvuje u finansiranju rada OHR-a s oko 1,2 procenta od ukupnog budžeta.
Prema našim saznanjima, Rusija bi željela da članice Savjeta za sprovođenje mira postignu dogovor o zatvaranju OHR-a, ali da ostane još neko vrijeme da funkcioniše PIC, kao forum na kojem bi zemlje članice mogle da nadgledaju sprovođenje Dejtonskog sporazuma.
“Nezavisne” su u više navrata pisale da su Rusija i Njemačka načelno dogovorile da Kristijan Šmit postane novi visoki predstavnik, a o tome su, prema našim saznanjima, početkom aprila lično razgovarali Angela Merkel, njemačka savezna kancelarka, i Vladimir Putin, ruski predsjednik. Navodno, kako saznajemo, Putin je Merkelovoj saopštio da je pitanje novog visokog predstavnika pitanje kojim se bavi Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova Rusije.
Iako su nam naši sagovornici negirali da je postignut dogovor o tome da ne bude sankcionisanja, već da Šmit pokuša stvari rješavati dijalogom, zanimljiva je činjenica da Šmit prema svim stranama pokazuje fleksibilnost i razumijevanje, što se pokazalo i u ponedjeljak vještim razrješenjem krize u vezi s imenovanjem nove uprave Centralne banke BiH.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke i dobra poznavateljka njemačke politike, kaže za “Nezavisne” da ni ona nije očekivala da će novi visoki predstavnik pribjeći sankcionisanju, iako se to u dijelu ovdašnje javnosti očekivalo.
“Mislim da bi to bilo dodatno dolijevanje ulja na vatru. Prednost je u ovom trenutku data dijalogu, što u nekom drugom trenutku neće značiti da će biti slučaj. Sam visoki predstavnik je rekao da može biti i neugodan, što svakako uključuje i primjenu nepopularnih mjera koje ima”, smatra ona. Dodala je da se Šmit i dalje pokušava suočiti s nasljeđem svog prethodnika i smanjiti omraženost i neprihvatanje u dijelu BiH.
Inače, više izvora nam je potvrdilo da je Šmit bio upoznat s namjerom bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka da nametne zakon o genocidu, i da je njegov stav bio da Incko na to kao visoki predstavnik ima pravo, ali da privatno nije bio sretan zbog te odluke. Naime, iako Njemačka, kako nam je objašnjeno, jako polaže pažnju na pitanja ratnog nasljeđa i potrebe poštovanja žrtava i neslavljenja ljudi osuđenih za ratne zločine, smatra se da ovaj potez neće donijeti praktičnu korist, a može izazvati samo podjele.
Visoki izvori su nam u više navrata ukazali da Rusija neće napraviti ozbiljne probleme Šmitu i da će najbolji dokaz biti činjenica, kako nam je rečeno, to da Rusija neće uložiti veto u Savjetu bezbjednosti na produžetak mandata EUFOR-a, već da će se otpor samo manifestovati u demonstraciji mišića.
Ranije smo već pisali, a to se u međuvremenu i potvrđuje, da Njemačka želi da prizna pravo Rusiji na njene interese u Evropi, dok SAD i dalje decidno odbijaju da priznaju to pravo Rusiji, zbog čega ona svojim potezima želi da pokaže da je prisutna i da je se pita, ali da ne želi da ugrozi svoje odnose s Njemačkom. U jednom trenutku, kako nam je rečeno, na stolu je bila opcija da se Srbiji prizna status vojne neutralnosti u zamjenu za to da Rusija prepusti region zapadnog Balkana Zapadu, ali da je stvar zapela u vezi s Krimom, koji je Rusiji izuzetno važan. Bivši američki predsjednik Donald Tramp je, kako smo već pisali, uz posredstvo jedne zapadnoevropske zemlje geografski bliske zapadnom Balkanu bio spreman da uključi i Krim u razgovore, ali je Njemačka, uz tradicionalni američki spoljnopolitički establišment, ovu ideju spriječila jer je uključivala razmjenu teritorija između Beograda i Prištine, smatrajući da bi to bio opasan presedan u Evropi.
