Proevropski signali koji stižu iz Savjeta ministara BiH bude nadu da će se BiH ubrzano kretati evropskim putem, ali je još prerano reći koliko će entuzijazam trajati i da li će donijeti rezultate.
To bi bio jedan od stavova analitičara, pa tako, primjera radi, stižu pohvale za dosadašnje aktivnosti ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića, koji je, u odnosu na svoju prethodnicu Biseru Turković, pokazao ozbiljnost u djelovanju na međunarodnom planu.
Konaković je, inače, u ponedjeljak, u razgovoru sa britanskim ministrom za Evropu Liom Dohertijem, istakao da nakon formiranja vlasti BiH kreće u novu fazu sa ubrzanim evropskim putem i ispunjavanjem 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, primjećuje da je opredjeljenje aktuelnih političkih aktera, a posebno ministra inostranih poslova, da se pokušaju ponovo uspostaviti izgubljeni kontakti sa centrima odlučivanja, odnosno onim tačkama gdje se donose ključne odluke za BiH i region.
To je, podsjeća, bilo prilično zanemareno tokom prethodnog mandata, kada je šef diplomatije bila Bisera Turković.
Međutim, on ističe da je na sceni prisutan i otvoren proruski stav predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. U svakom slučaju, ističe Mujkić, donekle ima napretka i sama činjenica dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH će sama po sebi prizvati, ako ništa, povećanje pažnje Brisela ovom dijelu svijeta.
“Možemo to shvatiti kao pritisak ili kako god hoćemo, ali nekako smo, nakon decenija prebivanja na margini, ušli u taj radar i mislim da će to biti jedan od poticaja da se ide u tom pravcu”, naglasio je Mujkić.
Slobodanu Popadiću, novinaru “EuroBlica” i portala “Srpskainfo”, čini se da je nova vlast na nivou BiH u sporazum stavila samo one teme o kojima postoji minimum saglasnosti.
“Jedna od tih tema su evropske integracije, koje ni za koga u vlasti nisu sporne. To je veliki uspjeh u ovakvoj BiH i to se vidjelo po izjavama u trenutku dobijanja kandidatskog statusa”, rekao je Popadić za “Nezavisne novine”.
Međutim, kako je podsjetio, već dva dana nakon toga pojavio se prvi skepticizam, odnosno sumnje da nas Evropa zaista želi u svoje članstvo i da je status kandidata dobijen samo zbog rata u Ukrajini.
“To znači da će buduća evropska priča zavisiti od dvije stvari – da li će uskoro početi pristupni pregovori, što bi bilo potvrda ozbiljnosti evrointegracija, te da li će na tom putu biti uvažena ustavna struktura i nadležnosti unutar BiH. Sve drugo bi značilo novo zamajavanje javnosti i stvaranje dodatnih političkih problema u BiH, što može da dovede do otpora članstvu u EU”, kazao je Popadić.
Politikolog Marija Radić kaže da je proevropska orijentacija u ovom slučaju idealna prečica za rješavanje osnovnih vitalnih problema kao što su privreda, ekonomija, saobraćaj, zaštita životne sredine itd. Međutim, prema njenim riječima, upitno je to da li je ovo zaista garant razvoja ili model intervencije po principu “ako već ne vladaš, onda apsolutno kontroliši sve”.
Radićeva, između ostalog, podsjeća da je BiH trenutno samo kandidat za EU.
“Put ka EU je dug, a školski primjer za to je Turska. Ne vidim neke veće promjene, naročito ako uzmemo u obzir dešavanja na međunarodnom nivou”, naglasila je Radićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.
