Spomen ploča na Kazanima iznad Sarajeva posvećana je, kako piše, “ubijenim građanima”. Nigdje nije navedeno da su na ovom stratištu stradali Srbi, a da su ih pobili Bošnjaci.
Nekoliko kilometara dalje, na sarajevskoj Vijećnici, godinama stoji tabla na kojoj piše da su “srpski zločinci zapalili Nacionalnu biblioteku BiH”.
Ove dvije kamene ploče na najbolji način svjedoče koliko je glavni grad BiH istinski spreman da se suoči sa prošlošću i sa zločinima počinjenim u minulom ratu.
Izbjegli pitanja
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit i potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović prije dva dana su svečano otkrili spomen ploču na Kazanima.
Zvaničnici nisu davali izjave, vjerovatno svjesni da bi ih novinari mogli pitati svašta. Jer spomenik na Kazanima već mjesecima izaziva burne polemike.
Nevenka Bošković, Dragomir Ćeranić, Mileva Drašković… neka su od 17 imena uklesanih na spomen ploču. Svakom ko iole poznaje etničke prilike u BiH jasno je da su navedena imena srpska. Ali, na spomeniku to ne piše, kao što ne piše da su oni žrtve presuđenih ratnih zločina, koje su počinili Bošnjaci.
Na spomeniku piše: „Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana“.
Različit pristup
Podsjećamo, iz nepristupačne jame Kazani na padinama Trebevića do sada je ekshumirano 29 posmrtnih ostataka, uglavnom srpskih civila, a sumnja se da jama skriva još mnoge tijela.
Za zločine na Kazanima osuđeno je 14 pripadnika takozvane Armije BiH. Sud je utvrdio da su zločine počinili pripadnici Desete brdske brigade Armije BiH, pod komandom Mušana Topalovića Cace. Ipak, ni njegovo, ni imena njegovih saboraca, saučesnika u zločinu, nisu uklesana u spomen ploču.
Na zgradi sarajevske Vijećnice, već godinama stoji ploča na kojoj piše: “Na ovom mjestu su srpski zločinci zapalili Nacionalnu biblioteku BiH”.
Ne zna se ko je i kada, bez ikakve dozvole, postavio ploču, ali se niko nije usudio da je ukloni. Čak i pokušaji da se izmijeni tekst, koji asocira na kolektivnu krivicu srpskog naroda, ostali su bez uspjeha.
Inicijativa
Inicijativu za izmjenu spornog teksta pokrenuo je još 2017. vijećnik u Skupštini Garada Sarajeva, Miro Lazović. Ali inicijativa nije usvojena. Vlast se promijenila, a ploča sa spornim tekstom je ostala na jednom od najznačajnijih i najpoznatijih zdanja u glavnom gradu BiH.
Mada je predstavljen kao čin pomirenja i suživota, spomenik „ubijenim (su)građanima“ na Kazanima je samo dodatno uzburkao duhove u Sarajevu i cijeloj BiH.
– Kako to da su zločinci dobili nacionalnu pripadnost na Vijećnici, a žrtve na Kazanima nisu?! To je pitanje s kojim treba da se suoče i gradske vlasti Sarajeva, ali i svi u BiH koji govore o pomirenju i suživotu – rekao je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, povodom otkrivanja spornog spomenika.
On je dodao da spomen ploča na Kazanima ne svjedoči o želji za pomirenjem, već o održavanju stereotipa u BiH – da su zločinci u ratu bili Srbi, a oni koje su muslimani mučki pobili su bili građani.
Čak i Dodikovi naljući politički protivnici, pa i mnogi građani, koji se ne bave stranačkom politikom, saglasni su sa ovim Dodikovim stavom.
Heroji ubice
Slađan Tomić, mladi sarajevski novinar, koji je u glavni grad BiH prije nekoliko godina doselio iz jednog srpskog sela u blizini Pala, svakog dana prolazi pored Vijećnice na kojoj piše „srpski zločinci“.
– Ako na Vijećnici piše da su je zapalili srpski zločinci, onda bi bilo fer da na Kazanima piše da se spomenik diže Sarajlijama koje su ubili bošnjački zločinci. Najviše fer bi ipak bilo kada bi na Vijećnici pisalo da su je zapalili pripadnici Vojske RS, a na Kazanima da su svoje sugrađane ubili pripadnici Desete brdske brigade Armije BiH – kaže Slađan Tomić.
Dodaje da, nažalost, oni koji su počinili zločine u dijelu bošnjačih boračkih organizacija i danas imaju status heroja, pa im se organizuju pomeni koje finansiraju sarajevske vlasti.
Naime, 26. oktobra, dan uoči sjednice na kojoj je Gradsko vijeće Sarajeva denijelo odluku o izgradnji spomen ploče na Kazanima, pripadnici Zelenih beretki su odali počast “svom komandantu” Mušanu Toplaoviću Caci, čovjeku najodgovornijem za zločine na Kazanima.
“Nova” snaga
Slađan Tomić upozorava da niko u BiH ne smije imati duple aršine; svaki zločin, pa i onaj na Kazanima, treba nazvati pravim imenom. Zločince ne treba ni slaviti ni prikrivati, ali ni povezivati sa kolektivom.
– Smeta mi tabla na Vijećnici jer se tako kolektivizira odgovornost. Zločin ima epitet srpski, pa će sutra neki radikal na ulici pokazati prstom i reći: “On je Slađan, Srbin, kao i oni koji su spalili Vijećnicu”. A ja ne želim da imam ništa sa zločincima, bez obzira na naciju, pa ne želim da se uz dio mog identiteta vežu zločinci – kaže Slađan Tomić.
Gradska uprava u Sarajevu, na čelu s gradonačelnicom Benjaminom Karić, predstavlja se kao nova snaga, liberalnija od svojih prethodnika.
Ipak, nisu prihvatili amandman Naše stranke, čiji su vijećnici tražili da se na spomen ploči na Kazanima jasno istakne ko je ubijen i ko je pobio žrtve.
Ovaj prijedlog nije prihvaćen iako je za zločine počinjene na toj lokaciji odavno donesene sudske presude. Ali, jedno je presuda na papiru, a drugo ona uklesana u kamenu.
