Većina evropskih zemalja, računajući i zemlje zapadnog Balkana, pozitivno je odgovorila američkom Stejt departmentu i izrazila spremnost da prihvati izbjeglice iz Avganistana, dok u BiH još nije donesena odluka o tome, niti se zna ko u vezi s tim pitanjem ima posljednju riječ.
Iz hrvatskog Ministarstva spoljnih poslova potvrđeno je da će ta zemlja primiti izbjeglice iz Avganistana i to osoblje, odnosno lokalne stanovnike koji su radili za Evropsku uniju i za koje je Evropske služba za spoljno djelovanje već apelovala da ih ne ostavljaju u Avganistanu, zato što bi bili direktno ugroženi nakon što su talibani preuzeli vlast.
Pored Hrvatske i Slovenija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i tzv. Kosovo potpisali su izjavu Stejt departmenta o izbjeglicama iz Avganistana. S druge strane, Srbija još nije zauzela zvaničan stav, ali je portparol Komesarijata za izbjeglice i raseljena lica Srbije (KIRS) Svetlana Palić izjavila da su kapaciteti na koje može da se računa u Srbiji oko 6.000 mesta, dodajući da se tokom situacije sa virusom korona pokazalo da se taj kapacitet može podići i na 9.000 mjesta.
Iz njenih riječi i kada se uzme u obzir da je Srbija proteklih godina visoko ocijenjena, kada je riječ o prihvatu i uslovima koje je obezbjeđivala migrantima, jasno je da će otvoriti granicu za izbjeglice iz Avganistana.
Međutim, kada je riječ o BiH, niko od sagovornika koje smo kontaktirali ne zna precizno da kaže ko odlučuje o tome i ko treba da donese konačnu odluku da li će BiH otvoriti granicu za izbjeglice iz Avganistana. Naš sagovornik iz MUP-a Srpske kaže da će se naša policija držati postojećih odluka i zaključaka Vlade Srpske, prema kojima se na teritoriji Srpske ne mogu graditi migrantski kampovi.
- Dok se ne donese neka druga odluka, mi ćemo prema eventualnim ilegalnim migrantima iz Avganistana postupati isto kao prema bilo kojem drugom ilegalnom migrantu – kaže naš sagovornik.
Svi ostali naši sagovornici iz zajedničkih institucija BiH, uz insistiranje na anonimnosti, priznali su da ne znaju u čijoj nadležnosti je donošenje konačne odluke o ovom problemu.
Oni prebacuju odgovornost između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH, ali se ipak slažu da je Predsjedništvo BiH najvjerovatnije adresa koja treba da da posljednju riječ o prihvatanju izbjeglica iz Avganistana.
