Nekoliko sedmica nakon što su njemačke vlasti zaustavile projekte u Republici Srpskoj vrijedne više od 100 miliona evra, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da je za istu našao zamjenu u novcu iz Mađarske i Kine. Pitanje je međutim, da li će taj novac uopšte doći brzo i jeftino kako se najavljuje i da li to može imati i negativne posljedice?
Mađarska i Kina će nadoknaditi novac za četiri važna projekta čije je finansiranje zvanični Berlin obustavio, govorio je Dodik u avgustu. Sada tvrdi da određene njemačke banke nisu odustale od projekata , ali da je našao alternativu za te projekte u Mađarskoj.
“Mi smo našli alternativu kroz podršku sa strane mađarske da Hrgud pokrijemo sredstvima koje smo tamo obezbijedili”, rekao je Dodik.
U pitanju su četiri projekta iz oblasti energetike i ekologije koji su obustavljeni odnosno Njemačka je pustila da prođe rok za implementaciju.
Radi se o projektimа: izgradnja vjetroparka “Hrgud” kod Berkovića, vrijednosti 64,2 miliona evra, dvije faze revitalizacije Hidroelektrane “Trebinje 1”, vrijednosti oko deset miliona evra, te prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci, vrijednosti 14,3 miliona evra.
Dodik je više puta pominjao i kineske partnere kao alternativu za finansiranje važnih projekata.
“Kompanija Enerdži Kina je jedna od najmoćnijih državnih kompanija Kine i mi ćemo s njima tragati za novim rješenjima”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci prije nekoliko dana.
U Kinu je ranije išao i premijer Radovan Višković, međutim predstavnici opozicije su skeptični.
“Njemačka je jadan od pet najjačih spoljno-trgovinskih partnera Republike Srpske pored Srbije, Hrvatske, Italije i Austrije. Da su Mađarska i Kina daleko od ovih zemalja i da po onome što su do sada uradili teško je očekivati da oni mogu nadoknaditi te velike projekte sa kojima je Njemačka prisutna u Republici Srpskoj toliko godina i decenija”, smatra predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović.
Ekonomisti međutim smatraju da Dodik ovakvim najavama talasa javnost i sada provocira one koji su ga godinama podržavali, međutim, kako navode, teško je očekivati da će na ovaj način dobiti novac po njemačkim uslovima.
“Što se tiče Mađara, ja sam to prije više nedjelja najavila da će još eventualno Mađarska izdvojiti nekih stotinjam miliona evra što se i obistinilo ali da više od toga ne može. Što se tiče Kineza, zavisi kakav je aranžman jer sa Kinezima nije lako pregovarati nisu oni oni koji daju grantove. To jednostavno može da bude ili kredit ili da njihova firma bude angažovana. Mogu oni tad i da kreditiraju ali to se vratiti mora”, smatra ekonomista Svetlana Cenić.
Uprkos pričama o okretanju ka istoku Dodik kaže da će se 7. septembra sastati sa specijalnim njemačkim predstavnikom za Zapadni Balkan Manuelom Saracinom. Tako se nameće pitanje da li je u pitanju geopolitika ili traganje za novcem koji Republici Srpskoj nedostaje?
“Mislim da se ovdje traži način kako nadomjestiti onaj novac koji je otkazan odnosno da se nađe zamjena ko bi mogao podržati one projekte koje su neke zemlje članice EU obustavile za BiH. Da li oni zaista mogu nadomjestiti te projekte ili će se vršiti realokacija od nekih drugih sredstava koje su te zemlje prethodno obećale ovom prostoru to ostaje otvoreno”, kaže politikolog Tanja Topić.
Da novca nedostaje za brojne projekte, pa ga zvaničnici Republike Srpske traže na svim stranama, smatraju naši sagovornici, dokazuje i Dodikova nedavna izjava da Bosna i Hercegovina treba da uđe u BRIKS, ekonomski savez koji predvode Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.
