i moramo unaprijediti obuku tužilaca na predmetima negiranja genocida, poručio je tokom obilježavanja 20 godina od osnivanja Memorijalnog centra u Potočarima kod Srebrenice, Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, a odgovarajući na pitanje koje se odnosilo na potrebu proširivanja Krivičnog zakona BiH u dijelu negiranja genocida, s obzirom na to da niko do sada nije osuđen.
Šmit je naglasio da je vrlo zadovoljan što su u BiH boravila dva tužioca iz Bavarske (Njemačka), koji su kako je rekao, u svojoj karijeri radili na pitanjima govora mržnje i negiranja genodica.
“O ovim pitanjima ćemo razgovarati i dalje”, kazao je Šmit.
On je dodao da ima poziv da u Hagu prisustvuje potpisivanju memoranduma između Ministarstva pravde BiH i međunarodnih institucija o pitanjima koja se tiču negiranja zločine, te je poručio da i on ima spremne određene odluke, koje samo čekaju na njegov potpis.
“Moram ovo zadržati još jedno vrijeme za sebe, ali u tim odlukama je sadržano sve ono što ste pitali i pričali i bojim se da neću moći puno čekati i da ću morati potpisati te odluke”, poručio je Šmit.
Na pitanje da li je tim odlukama obuhvaćen Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpsker, rekao je:
“Ja bih rekao da danas razgovaramo na tlu Republike Srpske i volio bih da sa stvarima pristupamo na ozbiljan i odgovoran način. Ovih dana osjećam određen animozitet koji dolaze iz Republike Srpske. Mislim da oni imaju pitanja jer su zabrinuti, ali što se tiče mene, samo želim da radim na pitanjima koja su za dobrobit građana čitave BiH”.
Obraćajući se prisutnima povodom 20 godina od otvaranja Memorijalnog centra u Potočarima, Šmit je kazao da je donio i odluke koje se tiču ovog centra, te, kako je istakao žrtava i njihovih porodica.
“Prvom odlukom će se omogućiti proširenje Memorijalnog centra Potočari jednim institutom za istraživanje i obrazovanje. Imat ćemo domaći i međunarodni tim koji će se sastojati od eksperata za genocid koji će se baviti tim pitanjem kako bi doprinijeli ovim nastojanjima”, rekao je i dodao da u ladici ima još odluku koje će uputti na usvajanje u međunarodnu zajednicu i institucije BiH, uz poruku da će, ukoliko ne budu usvojene, on biti taj koji će ih potpisati (nametnuti).
Najavio je pravljenje registra ratnih zločinaca te zabranu njihovog imenovanja na funkcije.
“Ovo se odnosi na integraciju, unošenje podataka u kaznene evidencije ljudima koji su osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine od međunarodnih sudova i Haškog tribunala. Ne može se tolerisati činjenica da takvi ljudi ne budu upisani u odgovarajuću evidenciju i da prođe kao da se ništa nije dogodilo. Druga odluka se odnosi na zabranu imenovanja na funkcije svih osoba koje su osuđene za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti kao i zabranu dodjeljivanja nagrada takvim licima”, naglasio je Šmit.
On je istakao i da ukoliko se govori o preprekama na putu ka trajnom miru u BiH, teško da postoji veći izazov od nepoštovanja svih žrtava i preživjelih iz rata.
Kazao je da je u Srebrenici razgovarao sa nekim povratnicima, te potpredsjednikom Republike Srpske Ćamilom Durakovićem.
Pored toga, naveo je da se svi moramo suočiti sa problemima kao što su poricanje, revizionizam, isključivanje istine.
