Kao u nizu intervjua do sada, i, što je još važnije, izlaganjima pred Savjetombezbjednosti UN-a u posljednih dvije godine, Incko se nije libio prozvati krivce za političku nestabilnost u zemlji, potcrtati neprincipijelnost i nedosljednost političkih aktera i njihovu nespremnost da, takoreći, idu u korak s vremenom.
Kako se Inckov mandat približavao kraju tako su sve glasniji bili zahtjevi da (konačno) upotrijebi bonska ovlaštenja, barem za neka bazična civilizacijska pitanja poput (nametanja) zakona o zabrani negiranja genocida.
Naravno, i u ovom intervjuu bonska ovlaštenja su bile jedno od pitanja, a Incko je dao nekoliko vrlo zanimljivih i znakovitih odgovora.
Naime, na pitanje voditelja emisije “Gdje biste sada prvo upotrijebili bonska ovlaštenja?”, Incko odgovara – “Imam ja spisak”, a zatim u dodaje: “Šmit (idući visoki predstavnik, op. SB) će dobiti moj spisak.“
Imajući u vidu najavu predavanja “spika” prioriteta idućem visokom predstavniku, može se zaključiti nekoliko aspekata djelovanja koje će Incko preporučiti Šmitu, odnosno koje će navesti u “spisku”. Neka od tih pitanja svakako su dio 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, ali ne sva.
Još uvijek, uprkos brojnim pritiscima, nije usvojen zakon o javnim nabavkama u BiH. Sudeći prema riječima Incka, očigledno je da će se ovo pitanje naći na njegovom “spisku” prioriteta za Šmita, budući da ih je svrstao u klasu onih za koje bi upotrijebio bonska ovlaštenja.
Zanimljivo je i da je odmah uz Zakon o javnim nabavkama, Incko pomenuo i pitanje zapošljavanja u javnom sektoru, koje bi takođe regulisao zakonom donijetim bonskim ovlaštenjima da je mogao.
U tu “klasu” spada i problem nostrifikacije diploma. Naveo je primjer prednosti koju zbog toga imaju svršenici privatnih fakulteta u BiH sumnjivog kvaliteta nastavnog procesa u odnosu na svršenike najeminetnijih svjetskih univerziteta.
Pored toga, Incko je dodao i problem učešća žena u politici, istićući da bi rado upotrijebio bonska ovlaštenja da se broj žena na izvršnim funkcijama mora biti 50 posto.
Izvjesno je i da će se pitanje reforme izbornog zakonodavstva naći na Inckovom “spisku”. Incko ističe da su ta reforma potrebna, i vrlo jasno istakao šta pod njima podrazumijeva. U startu je otpisao famoznu presudu “Ljubić” koju HDZ koristi kao argument za udovoljenje njihovim “reformskim željama”.
“Odluka Ustavnog suda u slučaju Ljubić je provedena da odmah budem jasan. Ne treba to podgrijavati. Provedena je i to se tiče samo entiteta, Federacije BiH, ne države”, rekao je Incko.
Incko prihvata da “postoje neke frustracije kod Hrvata” za koje treba imati razumijevanja, ali je isto tako jasno da će u njegovim preporukama Šmitu fokus biti na presudama Evropskog suda za ljudska prava i sprečavanju, kako kaže, “pljačke na izborima”.
U više navrata je potcrtao da prisustvo međunarodnih snaga i međunarodnih institucija u BiH, pa i OHR-a, nije sporno, niti upitno sa stanovišta suvereniteta države, što često naglašavaju političari iz Republike Srpske.
Incko navodi niz primjera iz istorije ali i sadašnjosti, gdje međunarodne snage i medijatori imaju jak uticajna domaće prilike.
Tako Incko navodi primjer 45-ogodišnjeg “ograničenog suvereniteta Njemačke”, primjer Austrije, Japana, Južne Koreje i Kipra, čime je očigledno želio poručiti da će uticaj međunarodne zajednice u BiH i dalje trajati, i da na ta pitanja domaći političari ne trebaju trošiti energiju.
Vrlo zanimljiva i simbolična je bila i izjava Incka o najavljenoj gradni hidrelektrana na Drini, odnosno prepričani djelić razgovora koji je vodio sa novim visokim predstavnikom Šmitom, koji bi mogao naznačiti odnos budućeg visokog predstavnika prema ovom pitanju.
“Prekjuče sam razgovarao sa Šmitom o hidroelektrani Buk Bijela na Drini. I on mi je rekao: Incko šta vi tu toliko pravite probleme, lako je rješiti pitanje državne imovine kad je o rijekama riječ. Imaš rijeke prve kategorije, druge i treće. Prva kategorija to su velike rijeke, Neretva, Drina. Neće male potoke države rješavati”, rekao je Incko za Federalni radio.
