Angela Merkel, kancelarka Njemačke, održala je danas u Berlinu sastanak s Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, i njegovim prethodnikom Valentinom Inckom, a prema nezvaničnim saznanjima “Nezavisnih novina”, sastanak je bio kratak i protokolaran.
Naime, iako se prema pisanjima nekih bh. medija očekivalo da će biti govora o sankcijama, prema nezvaničnim saznanjima “Nezavisnih”, sastanak je bio kratak, dijelom i zbog situacije u Avganistanu, koja je u Njemačkoj ovih dana tema broj jedan.
“Na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel, visoki predstavnik Kristijan Šmit se u srijedu sastao s njom u Berlinu, gdje su razgovarali o trenutnim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini. Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu”, saopšteno je iz OHR.
U saopštenju se dodaje da je tokom razgovora fokus bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa evroatlantskih integracija.
“Visoki predstavnik Šmit iskoristio je priliku da zahvali kancelarki Merkel na snažnoj podršci njemačke vlade njegovom mandatu”, napomenuo je OHR.
Iz Vlade Njemačke saopšteno je da je Merkelova podržala Šmita te zahvalila Incku na 12 godina službe.
Kako “Nezavisne” saznaju, Šmit je na sastanku predstavio svoja razmišljanja o načinu rada, a Incko je iznio svoja iskustva kako treba da se ponaša prema određenim liderima u BiH.
Saznajemo da je bilo riječi o blokadama u BiH, ali da nije puno vremena posvećeno mogućnosti iznalaženja rješenja.
“Nezavisnim novinama” je od dva izvora iz Brisela rečeno da EU trenutno ne razmatra sankcije protiv bilo kojeg političara u BiH. Iz briselske vizure kažnjavanje bh. političara bi bilo znak slabosti EU, jer EU svoju snagu crpi iz spremnosti zemalja i političara koji je predstavljaju da sprovode reforme kako bi se što više približili EU. Nekoliko puta nam je rečeno i u Berlinu i u Briselu da domaći političari ne bi trebalo da očekuju da će neko uraditi njihov posao ako sami za to nisu spremni.
Važniji razlog što nema sankcija iz Brisela je činjenica da o tome ne postoji saglasnost između zemalja članica.
Njemački izvori su takođe “Nezavisnim” ranije rekli da Njemačka izbjegava da nameće rješenja unutar EU jer se pazi da ne bude prepoznata kao neko ko koristi silu da druge natjera da se ponašaju na određeni način. Naglašeno nam je da Njemačka unutar EU njeguje duh dijaloga i zajedničkog donošenja odluka.
Ranije smo pisali da će, prema našim saznanjima, o BiH biti razgovora s Vladimirom Putinom, ruskim predsjednikom, s kojim se Merkelova susreće sutra. Posljednji put su Merkelova i Putin o BiH razgovarali u aprilu, ali je “Nezavisnim” rečeno da je Putin pitanja u vezi s OHR-om i BiH prepustio Sergeju Lavrovu, ministru spoljnih poslova Rusije.
Inače, EU ima usvojen mehanizam sankcija prema tridesetak zemalja, među kojima je i BiH. Međutim, mehanizam usvojen 2011. godine na prijedlog Ketrin Ešton, tadašnje visoke predstavnice EU za spoljnu politiku, prema bilo kome u BiH nikad dosad nije primijenjen.
“Restriktivne mjere su ključni alat evropske zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, kroz koji EU može intervenisati tamo gdje je to potrebno kako bi se spriječio sukob ili odgovorilo na krizne situacije. Uprkos njihovom kolokvijalnom nazivu ‘sankcije’, restriktivne mjere EU nemaju svrhu kažnjavanja. One su namijenjene kao alat ka promjeni politike ili djelovanja na način da se targetiraju zemlje koje nisu dio EU, kao i subjekti i pojedinci koji sprovode maligno ponašanje”, navedeno je na stranici Evropske komisije posvećenoj sankcijama.
