Banka Srpske“ u stečaju pokušaće da prodajom založenih akcija, koje preduzeće „Kapitalni projekti“ ima u „Balkan investment fondu“, naplati barem dio milionskog duga ovog preduzeća koje je bivšim litvanskim vlasnicima banke služilo za sumnjive transakcije, saznaje portal CAPITAL.
„Banka Srpske“ od preduzeća „Kapitalni projekti“ Banjaluka, koje ne radi od 2013. godine, a protiv čijeg direktora i vlasnika je podignuta optužnica u predmetu „Balkan Investment Banka“, po osnovu odobrenog kredita potražuje oko 13 miliona KM.
S obzirom na to da to preduzeće ne radi i računi su mu ispražnjeni, stečajni upravnik „Banke Srpske“ Goran Radivojac predložio je Odboru povjerilaca da se ovaj dug naplati u izvršnom postupku prodajom založnih prava na 101.833 udjela tog preduzeća u „Balkan Investment Fondu“.
Radivojac je naveo da se, kao rezultat transformacije fondova iz zatvornih u otvorene, udjeli „Balkan investment fonda“ ne kotiraju na berzi te da se po prvi put sporovodi izvršni postupak nad založenim udjelima fonda koji ne kotira na berzi.
Zbog toga je predložio da Odbor povjerilaca donese odluku da sud u izvršnom postupku sprovede prodaju založenih udjela u ovom fondu putem javnog nadmetanja i da naloži izradu eleborata o procjeni tržišne vrijednosti po jednom udjelu.
Odbor povjerilaca će ovu informaciju razmatrati na sjednici zakazanoj za četvrtak.
Udjeli
Otvoreni mješoviti investicioni fond sa javnom ponudom „Balkan investment fond“ je nastao potpunim preoblikovanjem ZMIF u preoblikovanju „Balkan investment fond“ prenosom cjelokupne imovine. DUIF “Management solutions” je srazmjerno učešću u vlasništvu u ZMIF svakom akcionaru dodijelio udjele otvorenog investicionog fonda. Kako je broj emitovanih akcija u ZMIF 1.151.882 akcija, svaki vlasnik jedne akcije postao je vlasnik jednog udjela u otvorenom fondu. Banka Srpske ima založno pravo na 101.833 udjela koje Kapitalni projekti“ imaju u Balkan Investment Fondu.
U DUIF „Management Solutions“, koje upravlja ovim fondom, za CAPITAL su pojasnili da je „Banka Srpske“ u stečaju pokrenula izvršni postupak protiv preduzeća „Kapitalni projekti“, radi izvršenja nad akcijama, odnosno udjela nakon preoblikovanja fonda u otvoreni.
„’Kapitalni projekti’ su vlasnici navedenih udjela, te se na njihovoj imovini pokreće izvršenje, odnosno založno pravo. Banka nema založno pravo na imovini Fonda“, kazali su u „Management Solutions“.
Simolične kazne za optužene u predmetu BIB
Inače, kako je CAPITAL ranije objavio „Kapitalni projekti“ su jedna od firmi koje je osnovao šef obezbjeđenja propale Balkan Investment Banke Milorad Granulić koji je bio i njihov direktor.
Firme su osnovane da bi kupovale akcije koje su u vlasništvu banke i povezanih lica, potraživanja banke i nekretnine koje su bile u vlasništvu banke po osnovu aktiviranih koleterala kredita. Direktor Balkan Investment Banke Edvinas Navickas je davao naloge, a Granulić ih ispunjavao.
Ovim potezima banka je bila na značajnom gubitku.
Granulićeva supruga osuđena za kriminal u BIB
Za kriminal u Balkan Investment Banci optužena i osuđena je i Granulićeva supruga Vinka Granulić. Ona je sklopila sporazum sa tužilaštvom o priznanju krivice i osuđena je na godinu dana zatvora s vremenom provjeravanja od dvije godine te novčanom kaznom od 3.000 KM. Presudom je obavezana i da nadoknadi „Banci Srpske“ u stečaju imovinsku korist pribavljenu izvršenjem krivičnog djela u iznosu od 15.163 KM u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude.
Krediti su prebacivani povezanim firmama, iako kreditni rizničar nije ni u jednom slučaju dao pozitivno mišljenje.
Kreditni odbor je ignorisao negativno mišljenje kreditnog rizničara, te Nadzornom odboru dostavljao skraćene prijedloge za donošenje odluke o dodjeli kredita, za koje prethodno nije postavljana adekvatna kreditna analiza, niti odgovarajuće praćenje stanja i vrijednosti imovine koja je uzeta u zalog.
Zbog toga je, optužnicom za kriminal u Balkan Investment Banci obuhvaćen i Milorad Granulić kojem se još sudi.
Inače, Okružni sud u Banjaluci je već donio nekoliko presuda protiv državljana BiH u ovom predmetu, a većina ih je osuđena na godinu dana ili nekoliko mjeseci zatvora i novčane kazne.
U Republičkom javnom tužilaštvu su rekli da je, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, a imajući u vidu činjenicu da je optužnica podignuta i zbog državljana Litvanije čiji je dolazak pred sud neizvjestan, posebno uzimajući u obzir i pandemiju korona virusa, sud u odnosu na pojedina optužena lica razdvojio postupak.
