Ministarstvo finansija Republike Srpske nastavilo je praksu izbjegavanja odgovora na ključna pitanja o zaduživanju i finansijskom stanju. Uprkos upitima medija i interesu javnosti, transparentnost i dostupnost informacija ostaju upitni. Javnost, kako podsjećaju stručnjaci i organizacije za transparentnost, ima pravo da zna kako se upravlja javnim novcem – naročito u vremenu intenzivnog zaduživanja.
Kontradikcije i nedosljednosti
Ambasador SAD u BiH, Majkl Marfi, u intervjuu za Srpskainfo izjavio je da se Republika Srpska od početka 2023. godine zadužila 1,1 milijardu KM putem Banjalučke berze. Iz Ministarstva finansija je stigao oštar demanti – naveli su da se Srpska ove godine zadužila za 447 miliona KM, odbacujući ambasadorove tvrdnje. Međutim, izjava Ministarstva obuhvata samo određeni dio godine, dok se Marfijeva odnosi na cijeli period od januara.
Ovakva kontradiktorna saopštenja otvaraju pitanje: da li je ambasador u pravu, a Ministarstvo finansija greškom demantovalo vlastite podatke? Ili su, kako se čini, u pitanju selektivno interpretirani podaci?
Misteriozni kreditori
Pitanja o najnovijim zaduženjima dodatno su produbila sumnju. Odluka Vlade Republike Srpske o novom kreditu od 100 miliona evra, objavljena u Službenom glasniku, ne daje odgovor na ključno pitanje – ko je kreditor? Nagađanja o potencijalnim povjeriocima kreću se od Kine, preko Rusije, do Mađarske, ali konkretni detalji izostaju. Prema zvaničnim informacijama, sredstva će biti iskorištena za budžetski deficit i refinansiranje duga, no ključna pitanja – pod kojim uslovima i za koje projekte – ostaju neodgovorena.
Stručnjaci o zaduživanju
Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da bi javna rasprava o svrsi zaduživanja trebala postati norma.
– Potrebno je uvesti pravila koja bi ograničila zaduživanje samo na vraćanje starog duga i kapitalne projekte. To bi olakšalo praćenje namjene sredstava i pridržavanje budžetskih pravila, ističe Mlinarević.
Njegov kolega, Zoran Pavlović, upozorava na nedostatak jasne slike o stvarnom stanju duga.
– Podaci sa Banjalučke berze su precizni, ali način na koji se novac koristi ostaje nedostupan javnosti. Da li se zadužujemo za pokrivanje deficita ili stvaramo problem budućim generacijama? pita Pavlović.
Netransparentnost kao pravilo
Damjan Ožegović iz Transparensi Internšnela u BiH naglašava da su informacije o zaduženju javnog interesa i da bi trebale biti dostupne u najvećoj mogućoj mjeri.
– Zaduženja su često netransparentna – ne zna se od koga, pod kojim uslovima i kako se koristi novac. To nije u skladu sa zakonom, jer svi građani imaju pravo na pristup informacijama od javnog značaja, upozorava Ožegović.
Zaključak
Kako se godina bliži kraju, izostanak transparentnih informacija o dugu i finansijskom stanju Republike Srpske ostavlja prostor za nagađanja i sumnje. Javnost, koja snosi teret ovih zaduženja, zaslužuje odgovore – precizne, pravovremene i dostupne svima. Do tada, ostaje da se pitamo: krije li se iza tišine Ministarstva finansija još jedna neugodna istina?
