Svijet

Da li će Brisel “olabaviti” prioritete za BiH

Rat u Ukrajini i najava promjene evropske strategije po pitanju budućeg ekonomskog razvoja i prioriteta, kao i daljeg procesa primanja novih članica, otvorili su spekulacije o tome da li će BiH uspjeti da se “ugura” u EU bez ispunjavanja ranije postavljenih uslova i prioriteta.

Unedavno objavljenom godišnjem Izvještaju o strateškim predviđanjima za naredni period, koji je sačinila Evropska komisija, posebna pažnja posvećena je aktuelnim prioritetima EU, izazovima koji su nastali kao posljedica sukoba u Ukrajini, kao i problemima s kojima će se u budućnosti suočiti Unija.

Nisu rijetka razmišljanja da bi BiH, kao i ostale države Zapadnog Balkana koje čekaju na vratima EU, mogle da iskoriste trenutnu situaciju za ubrzaniji prijem u punopravno članstvo. O tome je, između ostalog, nedavno govorio i mađarski ministar spoljnih poslova, Peter Sijarto, koji je istakao da je Zapadni Balkan “jedina mogućnost rasta za EU – i sa teritorijalnog i sa ekonomskog aspekta”.

Unedavno objavljenom godišnjem Izvještaju o strateškim predviđanjima za naredni period, koji je sačinila Evropska komisija, posebna pažnja posvećena je aktuelnim prioritetima EU, izazovima koji su nastali kao posljedica sukoba u Ukrajini, kao i problemima s kojima će se u budućnosti suočiti Unija.

Nisu rijetka razmišljanja da bi BiH, kao i ostale države Zapadnog Balkana koje čekaju na vratima EU, mogle da iskoriste trenutnu situaciju za ubrzaniji prijem u punopravno članstvo. O tome je, između ostalog, nedavno govorio i mađarski ministar spoljnih poslova, Peter Sijarto, koji je istakao da je Zapadni Balkan “jedina mogućnost rasta za EU – i sa teritorijalnog i sa ekonomskog aspekta”.

Komentarišući najnoviji godišnji izvještaj Evropske komisije, spoljni član Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine Republike Srpske, Milan Zečević, između ostalog je istakao da “sve navedeno prejudicira dolazeće korjenite promene na evropskoj političkoj sceni kroz izmjene principa na kojima je EU osnovana”. To je, kako je ustvrdio, u suprotnosti sa gotovo zastarjelim pristupom evropskim integracijama koji se očekuje u pregovorima sa BiH.

Budući da je prošlo deset godina od posljednjeg zvaničnog proširenja EU, do sada nije izmjenjen pristup novim pregovorima, dok je geopolitička scena značajno drugačija i izmjenjena u odnosu na 2013. godinu. Samim tim i pristup kroz 14 prioriteta koji se nameću prema BiH zahtijevaju drugačiju analizu i prilagođavanje aktuelnoj situaciji – smatra Zečević.

Politički analitičar Ivana Marić takođe ocjenjuje da bi promijenjene geopolitičke okolnosti mogle da dovedu do “popuštanja” Brisela, kada je riječ o uslovima koji su postavljeni pred zemljama kandidatima za članstvo. Međutim, ona smatra da tako nešto ne bi donijelo bilo kakve koristi građanima BiH.

– Ne bi bilo prvi put da EU popusti kad se radi o prioritetima i uslovima koje je sama postavljala. Sjetimo se samo kako su Bugarska i Rumunija tamo ušle, a vidimo i kako one slabo napreduju upravo iz razloga što su ih “preko reda” primili. Poklanjanje ulaska nama ništa ne bi donijelo ni pomoglo. Tih 14 prioriteta, koji su stavljeni pred BiH, nisu izmišljeni iz nekakve potrebe EU, već je to nešto što mi svakako moramo da ispunimo kako bi napredovali, nezavisno od EU – kaže Marićeva za Srpskainfo.

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button