Jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane Republike Srpske i demontiranje državnih institucija, ugrozilo je perspektivu zemlje za pristupanje u Evropsku uniju, ističe se u izvještaju Evropske komisije koji je posvećen BiH.
Uizvještaju koji će Evropska komisija objaviti 12. oktobra, podvlači se da su stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj blokirale zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou, “što je dovelo do skoro potpunog zastoja u reformama”.
Država se uskladila sa sankcijama, provedbu ometa Srpska
Stručnjaci Evropske komisije navode da je BiH “značajno” povećala stopu usklađivanja sa zajedničkom spoljnom EU, koje se odnose na sankcije protiv Rusije koje su odgovor na agresiju u Ukrajini.
U nacrtu izvještaja se prepoznaje i pozdravlja ovo povećanje stope formalnog usklađivanja koje je načinila država.
Ad
Međutim, u nacrtu dokumenta se podvlači da su se vlasti i stranke iz Srpske zalagale za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, “osporavajući usklađivanje sa izjavama EU i ometajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije”.
Opstrukcije uoči izbora
U većini dokumenta o BiH se u više navrata spominje da nema nikakvog progresa u važnim poljima.
Navodi se, između ostalog, da Savjet ministara BiH nije preduzeo nikakve korake da bi razvio nacionalni program za usvajanje pravne tekovine EU.
Zbog “političke opstrukcije” je Ministarstvo finansija i trezora ometalo nesmetanu organizaciju oktobarskih izbora uskraćivanjem potrebnih sredstava.
Održavanje izbora je ocijenjeno dobro, ali se kaže da su oktobarski izbori obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i retorikom koja je neujednačena.
Takođe se ocjenjuje da nije postignut napredak u obezbjeđivanju i omogućavanju okruženja za civilno društvo.
U pravosuđu nema napretka
Nijedan napredak Evropska komisija nije obilježila u BiH po pitanju pravosuđa.
Ocjenjuje se da se BiH nije poboljšala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, te da izvršna i zakonodavna vlast nije usvojila dodatne mjere zaštite.
Dodaje se da nedosljednost i preširoka diskreciona prava i dalje postoje u primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudija i tužilaca.
– Potrebne su hitne mjere da se vrati povjerenje javnosti u pravosuđe i ojača njegov integritet. Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje ugrožavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala – ocjenjuje se u nacrtu dokumenta.
Policija podložna političkom miješanju
Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala jer, stručnjaci Evropske komisije smatraju da politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjeli da se izbore sa široko rasprostranjenom korupcijom i aktivno su blokirali napredak, “što je dovelo do dugoročnog zastoja i sve većih znakova političkog zarobljavanja”.
– Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno da poprave situaciju – poručuje se u izvještaju o BiH.
Iako se priznaje da su u proteklih 12 mjeseci podignute neke optužnice koje se odnose na visoke kazne za korupciju, “ukupni rezultati ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja”.
Ocjenjuje se da je policija u zemlji podložna političkom miješanju.
Nije operativna tačka kontakta za saradnju sa Agencijom za sprovođenje zakona Evropske unije (EUROPOL), te ne postoji sistemska saradnja sa Agencijom Evropske unije za saradnju u oblasti krivičnog pravosuđa (EUROJUST).
Od vlasti u BiH se traži da hitno usvoje zakon za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma, piše Slobodna Evropa.
Loše ocjene u slobodi izražavanja
Evropska komisija smatra da u BiH nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i obezbjeđivanje finansijske podobnosti sistema javnog emitovanja.
Ocjenjuje se da i dalje postoje izazovi kada je u pitanju sloboda okupljanja, posebno u Republici Srpskoj.
Bez napretka i u preuzimanju odgovornosti za EU članstvo
BiH, prema ocjeni Evropske komisije, treba da značajno pojača usklađivanje sa pravnim tekovinama EU, te primijeni i ojača neophodne zakone.
– Tokom perioda na koji se izvještaj odnosi (12 mjeseci), postignut je ograničen ili nikakav napredak u različitim poglavljima pravne tekovine EU – zaključuje se u izveštaju.
