Francuzi poručuju da se vraćaju u BiH, insistiraju na mnogo većoj ekonomskoj saradnji
Bosna i Hercegovina nije dovoljno posvećena razvijanju odnosa s Francuskom kao jednom od najznačajnijih država euroatlantskog svijeta. U ambasadi ove zemlje su se za Klix.ba osvrnuli na bilateralne odnose.
Francuska je jedna od država u kojoj se oblikovala historija svijeta. Među šest je zemalja koje su osnovale Evropsku uniju i uz Njemačku je najsnažnija članica Unije.
Jedan je od osnivača NATO-a kao najsnažnijeg vojnog saveza na svijetu. Stalna je članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. U Parizu je potpisan Dejtonski mirovni sporazum i Francuska je izabrana za posrednicu u procesu prijevoda ovog sporazuma.
Uprkos ovim činjenicama Bosna i Hercegovina je zanemarila Francusku. S druge strane je dojam u Bosni i Hercegovini da Francuska i nije toliko zainteresovana za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, u Ambasadi Francuske u Sarajevu uvjeravaju da nije tako. Naprotiv.
“Sada samo na pravom putu”
U prilog ovoj tvrdnji pozivaju se na francusku strategiju za Zapadni Balkan, čiji je dio i Bosna i Hercegovina, iz 2019. Kao razlog zašto je primjena strategije bila usporena istakli su pandemiju koronavirusa. No, kako su naveli, sada su na pravom putu.
Kao potvrdu da su im bitni odnosi s Bosnom i Hercegovinom istakli su nedavnu posjetu francuske državne sekretarke za Evropu Laurence Boone, napomenuvši da je to bila prva posjeta jednog člana Vlade Francuske Bosni i Hercegovini od 2015.
Osim toga, podsjetili su da je njihova ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna imala susrete s prethodnom ministricom vanjskih poslova Biserom Turković (SDA) i aktuelnim ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem (NiP).
Ukazali su da posjeta državne sekretarke Boone, kako su naglasili, prati dodjelu Bosni i Hercegovini statusa kandidatkinje za članstvo u EU.
Šta očekuju od Bosne i Hercegovine
Poručili su da usklađivanje sa zajedničkom evropskom sigurnosnom politikom mora biti prioritet za Bosnu i Hercegovinu te da je Bosna i Hercegovina daleko od ispunjavanja kriterija da bude članica Unije. Ponovili su da će ispunjavanje 14 prioriteta ostati uslov za početak pregovora za članstvo.
Smatraju da je Francuska uvijek bila uz Bosnu i Hercegovinu u ključnim trenucima njene historije te uvjeravaju da je spremna podržati Bosnu i Hercegovinu na putu reformi. U tu svrhu su imenovali međunarodnog tehničkog stručnjaka u Direkciji za evropske integracije.
Obrazložili šta je ono što očekuju od Bosne i Hercegovine na političkom planu, prvenstveno u integraciji u EU.
“Ideali na kojima počiva Unija su vizija koju dijeli većina građana Bosne i Hercegovine. Ljudi žele kraj podjelama i korupciji. Žele jednakost pred zakonom, zaštitu svojih prava i pristup boljim poslovima i zdravstvenoj zaštiti. Osim toga, podsjećamo da ulazak u EU znači i garanciju poštovanja njenih vrijednosti”, naglasili su.
Podsjetili su da nije nevažno unapređenje zaštite i inkluzije ugroženih društvenih grupa, uključujući LGBT osobe, kao i osnaživanje zaštite osnovnih prava svih građana.
“Sloboda okupljanja i udruživanja je u središtu ključnog prioriteta 11, dok se ključnim prioritetom 12 zahtijeva od Bosne i Hercegovine da preduzme konkretne mjere za garantovanje slobode izražavanja medija i zaštite novinara. Pažljivo pratimo dešavanja u ovim oblastima”, ukazali su.
“Povratak u Bosnu i Hercegovinu”
Ambasadorica Christine Toudic je u nedavnom susretu s predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto (HDZ) konstatovala da ekonomska saradnja nije proporcionalna ekonomskoj snazi Francuske i ekonomskim potencijalima Bosne i Hercegovine. S obzirom na to, Ambasadu Francuske smo pitali kako se može poboljšati ta saradnja.
“To je realnost. Naši odnosi nisu na visini na kojoj bi trebali da budu, posebno na ekonomskom planu. Znamo to i ovo zapažanje se odnosi na cijeli Zapadni Balkan. Zbog toga je Francuska 2019., na zahtjev predsjednika Republike (Emmanuela Macrona), usvojila međuresornu strategiju za ovu regiju. U tom kontekstu se dešava naš povratak u Bosnu i Hercegovinu”, naglasili su.
Da bi se privukle francuske kompanije, mora se, kako su ukazali, uspostaviti klima povjerenja.
“Politička stabilnost je neophodna, a povoljni uslovi za poslovanje su ključni. Dolazak Francuske agencije za razvoj (AFD) bi također bio koristan u tom smislu, ali ne potcjenjujte važnost učenja francuskog jezika koji bi trebao imati značajnije mjesto u Bosni i Hercegovini”, naveli su.
Osvrnuli su se i na to dokle se stiglo s formiranjem AFD-a u Bosni i Hercegovini.
“Francuska još uvijek čeka povratnu informaciju Bosne i Hercegovine o posljednjoj verziji nacrta međuvladinog sporazuma o uspostavljanju i aktivnostima AFD-a”, odgovorili su.
Nadaju se da će uskoro biti u mogućnosti da potpišu ovaj bilateralni sporazum, posebno zbog toga što su sve ostale države Zapadnog Balkana to već učinile i na taj način su već ostvarile, kako su naglasili, korist od skoro 800 miliona eura za tri godine.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine ih uvjeravaju da za formiranje AFD-a samo još nedostaje potvrda Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Podsjetili su da AFD već posluje u Bosni i Hercegovini u okviru regionalnih programa. PROPARCO je kao AFD-ova podružnica 14. februara potpisao sporazum za dodjelu kredita mikrokreditnoj organizaciji Mikrofin u iznosu od 10 miliona eura.
U Ambasadi Francuske u Bosni i Hercegovini su zaključili da bi se mogućnosti razvoja i ulaganja, posebno u saobraćajnoj infrastrukturi i obnovljivih izvora energije, desetostruko uvećali potpisivanjem sporazuma za AFD.
