Statistika i realnost u raskoraku: Primanja radnika u FBiH veća za 300 maraka nego u RS

U Federaciji BiH bi prosječna neto plata bila oko 1.300 KM kada bi, kao u Republici Srpskoj, u obračun ulazio topli obrok i regres. Statistika uopšte ne prikazuje realno stanje, poručuju predstavnici sindikata u oba entiteta.

Ni jedni ni drugi nisu zadovoljni sa visinom primanja i smatraju da statistika služi samo za političko potkusurivanje, odnosno da se podaci upotrebljavaju kako kome odgovara.

A situacija je sljedeća. U Republici Srpskoj je prvi put isplaćena prosječna plata veća od 1.000 maraka. Precizno – julski prosjek nakon oporezivanja iznosio je 1.019 KM, a najviše zahvaljujući tome što je povećan neoporezivi dio plate sa 500 na 700 KM. U Republici Srpskoj su oporezovani topli obrok i regres i oni se obračunavaju kao lično primanje. Regres nije oporezovan jedino ako poslodavac obezbijedi radnicima ishranu na radnom mjestu. Tako statistika u RS prikazuje sve ono što zaposleni primi zvanično, na bankovni račun.

Toplo obrok i regres
Statistika u Federaciji BiH ne prikazuje ono što zaposleni dobiju kroz topli obrok i regres, jer su te naknade neoporezovane.

– Kada bi i to bilo oporezovano kao u Republici Srpskoj, prosječna plata bi bila oko 1.300 KM, a sada je oko 1.000 maraka – kaže za Srpskainfo Samir Kurtović, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH.

Navodi da je Zakonom o platama u organima vlasti FBiH definisano da se topli obrok i regres posebno isplaćuju, da je odvojeno od neto plate.

– Topli obrok se isplaćuje svaki mjesec, a regres jednom godišnje. Visina toplog obroka je jedan odsto od prosječne plate za prethodni mesec, odnosno sada je jedan dan toplog obroka 9,9 KM. Regres iznosi 50 odsto od prosječne plate iz prethodnog mjeseca – objašnjava Kurtović.

U njegovoj grani bi prosječno primanje iznosilo oko 1.500 KM da se topli obrok i regres obračunavaju kao u Srpskoj. Kurtović kaže da su ova prava regulisana Kolektivnim ugovorom.

Privreda trpi
Njegov kolega iz Republike Srpske, Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave, kaže da je osnovna plata čistačice u zgradi Vlade 350 KM, kada se iz primanja izbiju topli obrok i regres.

– U tom slučaju je osnovna plata službenika sa SSS 600 KM, a sa ovim primanjima je oko 800 KM. Službenici sa VSS zvanično imaju prosječnu platu oko 1.300 KM, a kada se izbije naknade za topli obrok i regres, to znači da je prosjek oko 1.100 KM – ističe Marić.

Upravo je ovaj sindikat pokrenuo inicijativu za vraćanje toplog obroka i regresa za zaposlene u javnoj upravi. Zakonima o platama budžetskih korisnika definisano je da je ova naknada uračunata u iznos osnovne plate i da se ne mogu posebno iskazivati.

Dakle, prosta računica pokazuje da su zaposleni u javnom sektoru u FBiH plaćeniji, dok zaposleni u privrednim granama u oba entiteta dijele istu sudbinu. Imaju izuzetno niska primanja bez obzira na to kako se obračunavaju.

– Više od 260.000 zaposlenih u privredi u Federaciji BiH prima platu do 650 maraka. I taj podatak sve govori – ocjenjuje za Srpskainfo Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata FBiH.

Kolektivni ugovori
On kaže da su u FBiH samo u rudarskoj i metalskoj industriji potpisani kolektivni ugovori, što znači da više od 85 odsto zaposlenih u privredi nije pokriveno kolektivnim ugovorom.

– Svaki poslodavac je regulisao isplatu naknada kroz pravilnike o radu. Topli obrok je do dva odsto od prosječne plate u FBiH, ali je u realnom sektoru to puno niže. Regres je na nivou prosječne plate iz posljednja tri mjeseca. U praksi, radnici u privredi teško žive – ističe Šatorović.

Priznaje da su kolege iz javnog sektora napravili bolji rezultat.

– Nažalost, nas je potopio novi Zakon o radu, kao i u Srpskoj. Osim toga, u realnom sektoru nedostaje više sindikalne solidarnosti. Tamo gdje se pokušaju organizovati, prije svega u privatnom sektoru, radnicima se prijeti i oni iz straha za egzistenciju odustaju od sindikalnog organizovanja – objašnja Kurtović.

U Republici Srpskoj, u realnom sektoru, ide se na potpisivanje pojedinačnih ugovora s preduzećima tamo gdje poslodavac pristane i gdje se postigne dogovor.

“Alumina” prednjači
Tane Peulić, koji je do prije mjesec dana bio na čelu Sindikata metalske industrije i rudarstva, kaže za Srpskainfo da je on potpisao osam pojedinačnih ugovora i da su u toku pregovori za još nekoliko u ovoj grani.

– Naša grana ima najviše potpisanih kolektivnih ugovora i smatram da smo na dosta kvalitetan način riješili mnogo toga, uključujući i naknade za topli obrok i regres – ocjenjuje Peulić.

Kaže da su poslodavci u većini preduzeća obezbijedili ishranu za radnike, da se prevoz u nekim firmama isplaćuje u punom iznosu, dok se visina regresa kreće od 540 KM do 1.500 KM, u zavisnosti od kompanije.

– Dakle, negdje je visina regresa u iznosu zagarantovane plate, dok neke kompanije mogu da isplate i znatno veći iznos. Recimo, u „EFT“ u Stanarima je 1.500 KM, dok je u „Alumini“ do sada regres bio 1.600 maraka – ilustruje Peulić.