Šta se krije iza jačanja odbrambene sposobnosti NATO na Balkanu?
NATO jača odbrambene sposobnosti na Balkanu. U toj funkciji je i koridor vojne mobilnosti preko teritorije Albanije, Bugarske, Sjeverne Makedonije i Italije.
Okruživanje Srbije NATO snagama je, prema ocjeni stručnjaka za geopolitiku, poruka, pa čak i indirektna prijetnja Srbiji i Republici Srpskoj da odustanu od vojne neutralnosti. Smatraju, istovremeno je to i otvaranje NATO koridora preko Balkana za obračun sa Rusijom.
Četiri države, od toga tri koje graniče sa Srbijom, jačaju vojnu logistiku NATO snaga. Ko iza toga stoji i šta je cilj? Dobro upućeni, tvrde, Amerika, koja koridorom preko Balkana priprema teren za obračun sa Rusijom. Na tom putu stoje joj vojno neutralne Srbija i BiH.
– Ti vojni koridori su u stvari okruživanje Srbije i BiH i pritisak koji se možda na prvi pogled ne vidi, a tu se radi na pritisku da Srbija odustane od vojne neutralnosti i da postane članica NATO – kaže Srđan Perišić, profesor geopolitike.
I Republika Srpska se kroz rezoluciju Narodne skupštine opredijelila za vojnu neutralnost. To je i razlog što BiH nije na NATO putu.
– Naravno da planiraju, kada budu povoljne okolonosti, da BiH pristupi NATO paktu i pored protivljenja Republike Srpske. Vidjećemo u kojim oblicima, to je posebna tema, vršiće se pritisci i na Srbiju i na Republiku Srpsku da promijeni svoju stratešku odluku – kaže Mitar Kovač, penzionisani general-major Vojske Srbije.
Pojačano djelovanje NATO diplomatije i otvorene pritiske na Republiku Srpsku zbog toga što se ona efektivno već 14 godina bori protiv učlanjena BiH u ovu vojnu organizaciju, očekuje i Perišić.
– Ako to ne bude uspjelo, onda će vjerovatno NATO u nekom pogodnom momentu preći na jednokratno, unilateralno djelovanje da BiH učlani u NATO, bez obzira na to što se Republika Srpska tome protivi – kaže Perišić.
U susret godišnjem samitu NATO u Vašingtonu, Srbija je zbog učešća na meti kritika. Za dobro upućene neosnovanih – Srbija ima interes i osnov da učestvuje kroz Partnerstvo za mir.
Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globalizacije, kaže da Srbija nema nikakvu dilemu o nastavku politike vojne neutralnosti, da striktno vodi računa da se ne opredjeljuju ni na jednu stranu i da poštuje ulogu NATO na Kosovu i Metohiji.
– Ne stoje nikakve primjedbe da to znači nekakvo približavanje jednoj ili drugoj strani, da to dovodi u pitanje odnose sa Rusijom i drugim zemljama. To je potpuno prirodni proces – kaže karijerni diplomata Zoran Milivojević.
Prema Milivojevićevim riječima, Srbija na ovaj način reafirmiše svoj položaj i strateški pristup kada je riječ o miru i bezbjednosti na ovim prostorima.