Region

Srbija pozornica za rat između Istoka i Zapada

Propagandni, vojno – obavještajni, politički, ekonomski, geostrateški – sve ovo su frontovi na kojima Istok i Zapad vode svoje ratove ne bi li se izborili za uticaj i nadmoć na važnoj tački mape svijeta – Zapadnom Balkanu i njegovom najbitnijem dijelu Srbiji.

Srbijja se godinama unazad, pretvorila u binu na kojoj Rusija pokušava na sve načine da zadrži svoju uticaj ili da barem ublaži onaj koji dolazi sa Zapada, piše Blic.

Stalno pozivanje na “slovensko, pravoslavno i istorijsko pobratimstvo”, “hibridni rat”, posesivno prisvajanje, identifikovanje u tradicionalnim, konzervativnim vrijednostima, gusta vojna i obaveštajna delatnost, geostrateška računica skrivena u odbrani mantre “Kosovo je Srbija” i “bratska” cijena gasa, sve su to načini na koje Rusija pokušava da kidnapuje Srbiju iz zagrljaja Zapada. Sa druge strane su “štap i šargarepa” evrointegracija koji nudi Brisel uz pokroviteljstvo Vašingtona, u svrhu da se ovaj dio Evrope odvoji od ruskog uticaja i stalni pritisak zbog neuvođenja sankcija Kremlju. I sve to preko leđa Srbije.

To ocjenjuju sagovornici Blica, komentarišući izjavu predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića – da je Srbija “pozornica za posrednički rat između Istoka i Zapada”.

Dan poslije organizovanja litija protiv “Evroprajda”, Vučić je rekao da Beograd nastoji da održi delikatan balans između svoje ambicije da se pridruži Evropskoj uniji i veza sa Rusijom i Kinom.

– Ne mogu da kažem da je to (protest) bio posrednički napad, jer je tamo bilo mnogo običnih ljudi… ali da li postoji posredni konflikt u Srbiji – ima ga, bez dileme. Ovdje postoji posredni sukob između Istoka i Zapada – rekao je Vučić

Prvi front: Propaganda
Baš taj skup je, smatraju analitičari, pokazna vježba za priču o ruskom uticaju. To je postalo jasno kada su se u prvim redovima skupa pojavili “Noćni vukovi”, motociklisti čiji je globalni vođa Aleksandar Zaldastanov zvani Hirurg, navodno blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

I tu dolazimo do prvog fronta rata “Istok-Zapad”, koji ovih dana isplivava u prvi plan – propagande. Moskva na sve načine pokušava da “prisvoji” Srbiju, neguje narativ o tobožem bratstvu dva naroda, manipuliše desnicom, a njeni zvaničnici u izjavama kritijuju EU i “otvaraju nam” oči o lošim namerma Brisela, sve ne bi li usporili proces evropskih integracija.

Takvog je stava politički analitičar Dušan Janjić koji je u litijama održanim u Beogradu prepoznao potpis ruske vojne obavještajne službe GRU.

– Po tome što su litiju predvodili bajkeri “Noćni vukovi”, meni je bilo jasno da iza njegovog organizovanja stoji GRU. Na protestu je vladika banatski Nikanor izjavio da je primer odnosa prema gejevima ruski predsednik Vladimir Putin, i nazvao ga je carem planete zemlje – ukazuje za TV Prva Janjić.

Drugi front: Energetika
Kako se bliži jesan sve užarenija tema je energetika i mogući problemi sa nabavkom gasa sa kojima bi Srbija mogla da se susretne zbog sankcija koje je EU uvela Moskvi. Jedna od tema je i cena gasa, i hoćemo li ga kupovati skuplje nego ranije. Vučič je, tokom razgovora sa Putinom u maju ove godine dogovorio da u narednih šest meseci cena ostane 270 dolara za 1.000 kubnih metara.

To olakšava poziciju Srbiju sa jedne strane, ali je otežava činjenica da je u energetskom sektoru pretežno zavisna od Rusije.

Ovakav raspored snaga nije po volji Zapadu, a zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država često se mogu čuti kako kritikuju takav odnos, ukazuju da to stvara teren i za politički uticaj i insistiraju da se Beograd što se tiče energenata usmeri i na druge zemlje.

Treći front: Politika
Od invazije Rusije na Ukrajinu 24. februara, besni politički rat – pritisak Zapada da se Srbija priključi spoljnoj politici koju praktikuje Brisel i uvede sankcije Moskvi, a uporedo sa tim i borba obe strane da se Srbija opredeli i ne sedi na dve stolice.

Iz EU stižu poruke “ili ste sa koljačem ili sa nama”, a simptomatična je bila nedavna izjava predsjednika Belorusije Aleksandra Lukašenka, da “Srbija neće moći da sedni na svim tim stolicama”.

Na to za Blic ukazuje Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu.

– Rrat u Ukrajini baca dugačku senku na Zapadni Balkan, a Srbija objektivno ima drugačiju poziciju od svog okruženja. Energetska zavisnost i nerešeno kosovsko pitanje čine je i politički oslonjenom na Rusiju, a s druge strane, tu je davno proklamovani strateški cilj ulaska u EU i vezanost srpske privrede za najsnažnije evropske privrede – napominje Grubješić.

Četvrti front: Geostrateški uticaj
Važna tačka geostrateškog sporenja Istoka i Zapada je Kosovo. Za SAD i većinu od 27 zemalja EU, Kosovo je nezavisna država. Za Rusiju je deo Srbije, ali u cilju sopstvenih potreba, da očuvaju geopolitički uticaj na Balkanu, i to samo onda kada joj odgovara.

Putin je plastično pokazao da su karte kojima na tu temu igra vrlo prevrtljive, kada je rekao da su Donjeck i Lugansk postale nezavisne po analogiji sa odlukom Međunarodnog suda o Kosovu. Time se praktično poslužio Kosovom na štetu Srbije, a sve kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu.

To je odmah zatim rekao i Vučić, “ocenivši da je Putin, iskoristio Kosovo za zaštitu ruskih interesa”.

Peti front: Vojno – obavještajni
Gde je geostrateški subob, tu je, kako to obično biva, i vojno – obaveštajni konflikt velikih sila i pokušaj da se drži kontrola ali i utiče na unutrašnja dešavanja unutar Srbije čak i pokušajem vrbovanja.

Da toga nema samo u krimi filmovima pisao je i Blic, kada je objavljen snimak na kojem ruski diplomata i pripadnik vojne obaveštajne službe za koga se veruje da je Georgij Kleban daje novac jednom navodno visokopozicioniranom zvaničniku Srbije.

Iz Moskve su zvanično prokomentarisali to kao “redovnu provokaciju” pred važne susrete, misleći na tada najavlejni sastanak Vučića i ruskog ambasadora u Srbiji Aleknsadar Bocan Harčenka.

Redovnije su, međutim, kritike koje stižu iz Zapada, i to na račun Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu i sumnja da je špijunskog karaktera.

Govoreći o svemu tome, predsjednik obrazovno-istraživačkog centra Libek Miloš Nikolić kaže za Blic da je jedna od dimenzija u vezi je sa strateškim ciljem Rusije da oslabi evropsko jedinstvo i solidarnost kao i uopšte podršku Zapada Ukrajini.

– Metodologija za takve ciljeve poznata je još iz Hladnog rata. U slučaju Srbije i našeg regiona, Rusija će aktivno nastojati da otvori nove krize, da medijski raspaljuje identitetske napetosti iz devedesetih, a ne bih isključio ni da će pokušati da društvenim neredima ugrozi političku stabilnost Srbije. Neke od manifestacija posredničkog rata su stvaranje lažne atmosfere rata oko Kosova, dok traju razgovori Beograda i Prištine- ističe on.

Podsjeća da Rusija nije pozdravila dogovor o ličnim kartama.

– Njima nikakvo smirivanje tenzija i završetak višedecenijskih sukoba ne odgovara. Rusiji ne odgovara to što Srbija gradi ono što nazivam alternativnim jedinstvom sa Zapadom, jer želi Srbiju da zadrži u podređenom položaju mlađeg brata Kremlja. U tom posredničkom ratu, Moskva se oslanja na naklonost prema Putinu koja je nažaost i dalje postoji u delu naše javnosti. Litije su takođe dobar primer pokušaja da se Zapadu poruči kako navodno Srbija stoji uz Putina u ratu u Ukrajini. Pitanje ljudskih i manjinskih prava odnosno položaj LGBT+ zajednice u Srbiji tu je samo paravan da se prikaže da Rusija navodno ima svog saveznika u agresiji – napominje Nikolić.

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button