Inflacija neće još dugo trajati, smatraju čelnici Evropske centralne banke (ECB), međutim, stručnjaci u Republici Srpskoj tvrde da je nerealno očekivati da u idućoj godini dođe do smirivanja cijena robe i usluga i da će se to kod nas desiti tek 2023.
Naime, predsjednica ECB-a Kristin Lagard izjavila je da se očekuje nagli pad inflacije naredne godine. U Evropskoj uniji u oktobru su potrošačke cijene, kako kaže, porasle za 4,1 odsto. Navela je da ECB od septembra prognozira da će inflacija u evrozoni u prosjeku iduće godine skliznuti na 1,7 odsto, pa na 1,5 odsto u 2023. godini.
- Zastoji u snabdijevanju i rast troškova energije trebalo bi da popuste već iduće godine. To bi značilo i znatno nižu inflaciju, a period normalizacije cijena trajaće nešto duže. I terminski ugovori za energente pokazuju primjetan pad cijena – rekla je Lagardova.
Međutim, ekonomista Aleksandar Ljuboja se ne slaže sa pretjerano optimističnim porukama iz ECB-a, ističući da su u evropskoj ekonomiji prisutni veliki problemi, koji ne mogu biti riješeni za kratko vrijeme.
- Nerealno je očekivati da već iduće godine dođe do smirivanja inflacije. Posebno kada je poznato da je na pomolu novi lokdaun u mnogim zemljama. Ta priča je, čini mi se, više da se smire emocije i strahovi stanovništva – ističe Ljuboja za “Glas Srpske”.
Prema njegovim riječima, dok god je potražnja za određenim proizvodima i uslugama visoka, i cijene će biti visoke.
- Kako potražnja bude jenjavala, doći će i do stabilizacije cijena – kaže Ljuboja, dodajući da u idućem periodu treba pronaći način kako povećati prihode potrošača da bi se iznivelisala ponuda i potražnja.
To se, kako kaže, nikako ne može desiti u kratkom roku.
- Do smirivanja inflacije može doći tek krajem iduće godine, a kod nas najvjerovatnije tek 2023. godine možemo očekivati stabilnije tržište – smatra Ljuboja.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da polako prolazi prvi udar potražnje, koji je nastao nakon ranijeg lokdauna i perioda kada su omogućena slobodna kretanja.
- Nema više te količine novca za potrošnju, što će dovesti i do manje potražnje. Jedini problem jeste šta će se sada dešavati u političkim odnosima kad je u pitanju cijena nafte – navodi Pavlović.
Cijene energenata uticaće, kako ističe, generalno na sve ostale cijene.
- Kada taj segment bude smiren, doći će i do smirivanja inflacije. To bi se moglo desiti tek krajem iduće godine – kaže Pavlović.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u oktobru je inflacija u Srpskoj bila 2,3 odsto i najmanja je u okruženju. Međutim, predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić kaže da je, nezvanično, kod nas i duplo viša inflacija.
- Za posljednja tri mjeseca troškovi života porasli su za 30 odsto. Inflacija raste i nezvanično je preko pet – istakla je Mišićeva.
Kako bi zaustavila višemjesečni rast cijena, Vlada Srpske nedavno je usvojila je izmjenu Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe i time smanjila marže na osnovne životne namirnice. Marža u prometu na veliko spuštena je sa osam na šest odsto, a u prometu na malo sa deset na osam odsto.
Poljska
Premijer Poljske Mateuš Moravjecki izjavio je u petak da će smanjiti poreze na benzin, gas i struju i obezbijediti novčanu pomoć domaćinstvima kako bi se izborili sa visokom inflacijom. Moravjecki je poručio da će porez u Poljskoj na benzin biti smanjen na minimum koji dozvoljava EU, odnosno na pet mjeseci, počev od 20. decembra.
