Problem snabdijevanja hranom prisutan je na globalnom nivou, a u narednom periodu bi se mogao dodatno usložniti, rečeno je uoči redovne sesije Kruga 99 održane u online formatu u nedjelju, javlja agencija Anadolija (AA).
Na konferenciji za medije prije sesije na temu ”Čeka li nas kriza u snabdijevanju i proizvodnji hrane? govorio je profesor emeritus dr. Hamid Čustović s Poljoprivrednog fakulteta Sarajevo.
Čustović je kazao kako je riječ o veoma važnom pitanju čak i na svjetskom nivou jer je problem snabdijevanja hranom već započeo mnogo ranije, naročito za vrijeme pandemije COVID-19, a onda se zbog transporta i ostalih okolnosti veoma komplikovao da bi se, na sve to, nadovezala kriza, odnosno rat u Ukrajini.
”Taj problem se jako usložnjava. On se još nije u tolikoj mjeri usložnio koliko će se usložniti. Treba naglasiti da se tek problemi sa stanovišta snabdijevanja na globalnom nivou očekuju u sljedećih devet do deset sedmica. To je period kad bi trebalo, da kažemo, požnjeti i pripremiti za sljedeću sjetvu. Taj problem nije završen i on će se nastaviti ubuduće“, rekao je Čustović.
Osvrnuo se i na stanje u Bosni i Hercegovini te kazao kako je poremećaj nastao sa stanovišta obezbjeđenja žitarica, u mnogome hljebnog žita ili pšenice, a s druge strane nedostatka suncokreta što se odražava na stanje i proizvodnju ulja.
Dodao je kako postoje i problemi uvoza mineralnih đubriva kojih na evropskom i globalnom tržištu nedostaj.
Istakao je kako su to problemi koji su se odrazili i na tržište BiH što je vidljivo i iz cijena, a problem se komplikuje iz dana u dan.
”Inače, to pitanje problema snabdijevanja hrane na globalnom nivou je identificirano od strane Ujedinjenih nacija na svim nivoima kroz sve aktivnosti i konvencije kojima se bave UN. Taj problem snabdjevenosti dovoljnom količinom hrane i obezbjeđenja sigurnosti hrane se postavlja kao pitanje svih pitanja, što ne zaobilazi ni našu zemlju“, rekao je Čustović.
Smatra kako bismo i mi trebali voditi računa da li stanovništvo snabdijevamo dovoljnim količinama hrane, kojim kvalitetom i po kojim cijenama.
Smatra kako je ovo što se dogodilo zlokobna posljedica rata, ali i nekih drugih okolnosti koje se nadovezuju na cijeli lanac u proizvodnji hrane.
“Nije sasvim sigurno koliko trenutno rat između Rusije i Ukrajine doprinosi ovom stanju, ali u svakom slučaju na ovaj problem se nadovezuje pitanje klimatskih promjena, prije svega suše koja zahvata pojedina područja i to u katastrofalnim razmjerama. Drugo, ekonomske posljedice pandemije su jako doprinijele ovom problemu. Transport roba i poskupljenje tih usluga takođe dovodi do povećanja cijena, skok cijena energije i tome slično”, rekao je Čustović.
Podijelio je podatak UN-ove organizacije za hranu (FAO) da su od februara do marta cijene hrane povećane za 12 odsto, što je najveće povećanje cijena hrane poslije Drugog svjetskog rata za tako kratak vremenski period.
Dodao je i kako su i druga područja u svijetu zahvaćena ratom, te naveo primjere Avganistana, Somaliji, Keniji…, što je takođe veliki problem te da sredstva treba rasporediti i za druga područja u svijetu.
”Ono što je pitanje jeste kako se trebamo ponašati na globalnom i lokalnom nivou i učiniti da se ostvare neki zacrtani ciljevi do 2030. godine“, rekao je Čustović.
Podsjetio je da je jedan od ciljeva da neće biti gladi 2030. godine, što će, prema prognozama stručnjaka, biti teško ostvariti, s obzirom da postoje i predviđanja da će taj problem biti veoma izražen, a 2030. godine biti najmanje 10 odsto gladnih ljudi.
“Taj problem će se prema nekim procjenama produžiti i do 2050. godine, kada se očekuje preko 9,3 milijardi ljudi, pri čemu bismo, ako bismo htjeli da postignemo određeni cilj, trebali proizvesti hrane za 50 odsto više nego što je trenutno proizvodimo na globalnom nivou, a na lokalnim nivoima to još uvijek su parametri koje treba izračunati“, rekao je Čustović.
Osvrćući se na situaciju u BiH, iznio je podatak da se više od 50 odsto obradivih površina ne obrađuje, a podsjetio je i na probleme napuštanja ruralnih područja, usljed i posljedica rata, ali i ograničenja kad je u pitanju proizvodnja hrane, uključujući pretvaranje poljoprivrednih površina u građevinska zemljišta.
Dodao je kako Bosna i Hercegovina uopšte ima malo kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, ali što ne znači da postojeća zemljišta ne mogu biti unaprijeđena i dovesti u situaciju u kojoj će obezbjeđivati dovolje količine hrane.
Kazao je kako na prostoru cijele Bosne i Hercegovine prve tri bonitetne kategorije zauzimaju površinu od svega 14,2 odsto.
Smatra da je efikasna upotreba i zaštita poljoprivrednog zemljišta jedan od najvažnijih zadataka svih nivoa vlasti.
Osvrnuo se i na uvoz te kazao kako BiH mnogo hrane uvozi.
”Izvoz naše hrane je veoma simboličan, može se reći i pokriva svega 28 odsto onih količina koje se uvoze. To iznosi oko 850 miliona KM, dok uvozimo preko tri milijarde hrane i to različitih proizvoda (vode, različitih bezalkoholnih i alkoholnih pića, žitarica, stočne hrane, mesa…). Mi u mesnoj industriji pokrivamo svega oko 30-ak odsto naših potreba. Ta proizvodnja postaje veoma problematična jer su cijene veoma porasle u posljednjih nekoliko godina“, rekao je Čustović.
Ipak, kaže kako nije sve crno i postoje načini da se ovo stanje popravi.
”U svijetu postoje ljudi zainteresirani za unapređenje i podršku ruralnom razvoju, uopšte podrška razvoju poljoprivrede sa svih aspekata, a nedostatak hrane na globalnom nivou je veoma prisutan tako da sa stanovišta izvoza, ako bismo pratili sve kriterijume, kvalitete i ostale propise tu ne bi bio nikakav problem da se izveze. Pitanje je samo da li su vlasti na nivou naše države zainteresovane| za rješavanje ovih pitanja“, rekao je Čustović.
