Nestabilna globalna privredna klima, uzrokovana tarifnim sukobima koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp, mogla bi izazvati negativne posljedice po ekonomiju BiH, budući da je ona snažno ekonomski vezana za tržište Evropske unije.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz iz BiH u zemlje EU u prva tri mjeseca tekuće godine iznosio je blizu 3,4 milijarde KM, što predstavlja rast od 5,2 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.
S obzirom na snažnu ekonomsku povezanost između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, svaka veća promjena u tim odnosima može imati refleksije i na BiH.
Izvoz iz BiH u ukupnom iznosu od januara do marta dostigao je 4,1 milijardu KM, što dodatno potvrđuje koliki značaj tržište EU ima za domaću privredu.
Dodatno, i zemlje regiona, poput Srbije, čine značajan dio preostalog izvoza, a njihova tržišta, kao i tržište BiH, u velikoj mjeri zavise od ekonomskih kretanja unutar Evrope.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže za “Nezavisne” da trgovinske napetosti svakako ostavljaju traga i na BiH, ali da ključni izazovi dolaze iznutra.
„Naravno da se reflektuju, jer pogađaju naša izvozna tržišta i smanjuju šanse za strane investicije, kojih u BiH i inače nema mnogo. Ipak, korijen problema je domaćeg karaktera. Ima i nekih paradoksalno pozitivnih, ali u suštini tragičnih efekata – poput povećane tražnje za proizvodima namjenske industrije usljed ratnih sukoba i globalnih tenzija“, rekao je Gavran.
Iako su vlasti oba entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH – izrazile spremnost za sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om, ekonomisti smatraju da to ne bi imalo veći uticaj zbog skromnog obima trgovinske razmjene s Amerikom.
Posebno bi se mogla naći na udaru automobilska industrija, s obzirom na to da BiH proizvodi brojne komponente za poznate svjetske brendove. Pored toga, uvoznici vozila u BiH strahuju zbog mogućeg širenja trgovinskog rata.
Predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, Miro Sesar, istakao je za Fenu da bi trgovinski konflikti mogli ozbiljno destabilizovati tržište automobila u BiH.
On navodi da je domaće tržište izrazito zavisno od uvoza vozila, te da bi uvođenje novih carina moglo rezultirati rastom cijena.
Sesar je takođe upozorio da bi u ekstremnijim scenarijima moglo doći i do nestašica određenih modela vozila, što bi dodatno zakomplikovalo situaciju na tržištu.
Kako je dodao, proizvođači automobilskih dijelova u BiH, koji su uključeni u globalne lance snabdijevanja, takođe bi mogli osjetiti negativne posljedice ukoliko se sukobi prodube.
Maroš Šefčovič, evropski komesar za trgovinu, izjavio je da je EU otvorena za dogovor s Amerikom kako bi se spriječilo dalje zaoštravanje carinskog sukoba i omogućio povratak na standardne trgovinske tokove.
Prema izvještajima agencija, Šefčovič je rekao da je EU spremna povećati uvoz američkih proizvoda u vrijednosti od 50 milijardi dolara, pod uslovom da Washington odustane od uvođenja novih carina.
On je u razgovoru za “Financial Times” naglasio da bi dogovor bio moguć samo ukoliko SAD uzmu u obzir i obim američkog izvoza usluga ka EU, čime bi se trgovinski deficit sveo na oko 50 milijardi eura.
Evropska strana, kako navodi, spremna je razgovarati o većem uvozu američkog gasa i poljoprivrednih proizvoda, ali naglašava da će biti izazovno doći do sporazuma koji bi zadovoljio sve članice i Evropski parlament.
„Najvažnije je da sada postoji bolja međusobna percepcija – razumijemo njihove stavove, ali i oni naše. Mislim da se sada ipak lakše razumijemo, naročito kada je riječ o konkretnim brojkama“, zaključio je Šefčovič.
