Političar njemačkih Zelenih Manuel Sarrazin je naglasio važnost koordinirane njemačko-francuske politike za Zapadni Balkan te se odlučno protivi promjeni granica u regiji.
Govoreći za Deutsche Welle o “non paperima” koji su ovih dana uzburkali ovaj dio kontinenta te o mogućim promjenama granica među zemljama bivše Jugoslavije, kazao je da takve ideje nisu dobre.
“Granice u toj regiji su nepovredive i moralo bi tako i ostati. I jako sam sretan da je njemački ministar vanjskih poslova Maas to tako lijepo formulirao tijekom posjete Kosovu: Povijesno gledajući, ideje o etničkom povlačenju granica zaslužuju da završe u kanti za smeće”, rekao je.
Međutim, ovaj put se ideje o korekcijama granica pokreću i uz podršku nekih članica Evropske unije što znači da postoje različiti stavovi i unutar EU .
“Već i ranije kada je bila pokrenuta debata o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, tada je bilo jasno da će ta ideja na neko vrijeme biti uklonjena s dnevnog reda, ali i da bi određeni akteri možda ponovno pred kraje ere kancelarke Merkel mogli pokušati još jednom testirati je li njemački stav doista toliko čvrst, kao što je tada bio čvrst kancelarkin stav. I zato je prije svega važno da njemačka vlada po tom pitanju zauzme jasan nadstranački stav. Ja mogu govoriti za našu stranku da je tu stav kristalno jasan”, rekao je on.
Idućeg ponedjeljka će se ministri vanjskih poslova EU-a još jednom pozabaviti pitanjem Zapadnog Balkana. Raspravljat će o usaglašavanju u vezi sa pristupnim pregovorima sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i o BiH.
“Smatram važnim to da nedvosmisleno stavimo do znanja da EU, kao što znamo, pokušava posredovati u potrazi za rješenjima, ali ta rješenja ne smiju doprinositi zaoštravanju etničkih linija razgraničenja. I to mora biti mjerilo koje bi moralo biti izričito formulirano na primjer i u pregovorima u vezi s reformom izbornog prava u Bosni i Hercegovini. Brisel i evropske prijestolnice morat će svako rješenje mjeriti prema tome služi li cilj manjem etničkom razdvajanju ili pak postiže upravo suprotan efekt”, rekao je Sarrazin.
Smatra da nije mudro ovaj problem rješavati novim Dejtonom, odnosno da u ovom trenutku ne dolaze u obzir veliki dogovori kao što je taj.
“Mislim da fokus treba biti na tome da se Ustav te zemlje uskladi s presudom Evropskog suda za ljudska prava. To bi moralo biti u interesu svih članova Europskog vijeća, i da se onda pokrene reforma Izbornog zakona, koja bi doista služila tome da se spriječi etnička podjela zemlje i poboljša pristup izborima i za one ljude koji ne žele da ih se pripaja nijednoj etničkoj skupini. Ne želim sada neki veliki Dayton 2”, rekao je.
Manuel Sarrazin je zastupnik u Bundestagu (Savez90/Zeleni) i predsjednik think tanka “Društva za jugoistočnu Europu” – najvažnije institucije u Njemačkoj za političko savjetovanje o temama koje se tiču Balkana.
