Cvijanović pisala Guterešu: Ako postoji odluka o imenovanju Šmita dostavite nam je
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zatražila je od generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da se iz UN dostave relevantni dokumenti od značaja za BiH, odnosno odluku Savjeta bezbjednosti UN o imenovanju njemačkog diplomate Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH u skladu sa Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir (Dejtonskog sporazuma) iz 1995. godine.
“Nakon detaljnog pretraživanja dokumenata Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija dostupnih u njegovoj onlajn bazi podataka, uspjeli smo da dođemo samo do jednog dokumenta koji se odnosi na Šmitovo imenovanje. Riječ je o zapisniku sa sastanka Savjeta bezbjednosti UN 8823, održanog u četvrtak, 22. jula 2021. godine u 15.00 časova iz kojeg se vidi da jedini nacrt rezolucije podnesen na glasanje /broj S/2021/667/ nije usvojen, pošto je rezultat glasanja bio dva glasa za i 13 uzdržanih.
Bila bih Vam zahvalna ako biste Kancelariji za pravne poslove naložili da meni, našim institucijama i građanima dostavi zvaničnu odluku Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ako takva postoji, kojom se dokazuje da je Kristijan Šmit zaista imenovan na mjesto visokog predstavnika u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i članom I/2 Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma, kao i sve druge relevantne dokumente u vezi sa takvim imenovanjem”, navela je Cvijanovićeva u pismu upućenom Guterešu.
Cvijanovićeva je pismo uputila kao izabrani član i, trenutno predsjedavajuća, tročlanog Predsjedništva BiH.
Pismo će biti dostavljeno u svrhu obavještenja i generalnom podsekretaru za pravne poslove i pravnom savjetniku UN Migelu de Serpa Soarešu.
Cvijanovićeva je objavila na Instagramu da je zvanično zatražila od generalnog sekretara UN Antonia Gutereša odluku Savjeta bezbjednosti UN o imenovanju njemačkog diplomate Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH u skladu sa Aneksom 10. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH iz 1995. godine.
“Uvjerena sam da je ovo najbolji način da razriješimo sve dileme u pogledu funkcije Kristijana Šmita i njegove uloge u BiH, te da se konačno posvetimo rješavanju svih otvorenih pitanja kroz dijalog izabranih predstavnika naroda, bez otežavajućih spoljnih uticaja”, naglasila je Cvijanovićeva.
