Ministri Republike Srpske i direktori republičkih uprava imaju rok sedam dana da raskinu ugovore o radu sa svim radnicima koji se vode kao zaposleni u njihovim institucijama, ali se ne pojavljuju na poslu.
Taj ultimatum je pred njih postavio novi-stari premijer Republike Srpske Radovan Višković, koji je naprasno riješio da napravi čistku u javnim ustanovama. Vlasti su prije svega priznale da je tačna ona urbana legenda, kako u nekim institucijama nema dovoljno stolica za sve radnike koji su primljeni po partijskim linijama, te mnogi od njih na posao ni ne dolaze.
Kako međutim do kraja godine namjeravaju odvojiti žito od kukolja, i to poštujući zakonske propise, nije jasno Sindikatu uprave RS.
– Moraju se poštovati zakonske procedure kada je u pitanju bilo čiji radno-pravni status, da se zbog ishitrenosti ne učini još veća nezakonitost. Odgovornost se mora utvrditi, prije svega u postupanju rukovodioca organa i odgovornih lica, pa tek onda kod službenika i namještenika. Ukoliko se utvrdi da je neko ostvarivao pravo iz radno- pravnog statusa, a bez da je obavljao poslove i radne zadatke svoga radnog mjesta, potrebno je utvrditi odgovornost za povrede radnih dužnosti tog radnika i rukovodioca koji je to omogućio- napominje sekretar Milorad Mitrović.
Podsjeća da je nedolazak na posao teža povreda radne discipline, te da se mora provesti disciplinski postupak nad takvim radnikom. U suprotnom- otkaz je nezakonit, a radnik će poslodavca lako dobiti na sudu.
Pitanje je da li i nakon provedenog disciplinskog postupka radniku sljeduje otkaz, jer disciplinska mjera može biti još novčana kazna, te raspored na radno mjesto niže kategorije ili zvanja.
– U svakom slučaju, mora se provesti postupak utvrđivanja ovih činjenica i okolnosti i izreći disciplinska mjera, u skladu sa Zakonom definisanom procedurom- dodaje Mitrović, te podsjeća da se u skladu sa Zakonom o državnim službenicima, težom povredom radne dužnosti smatraju se, između ostalog, zloupotreba službenog položaja i prekoračenje ovlašćenja, kao i neopravdano izostajanje sa posla pet radnih dana u toku šest mjeseci ili neopravdano izostajanje sa posla tri radna dana uzastopno.
Gdje je u svemu ovome i odgovornost rukovodilaca koji su dozvoljavali takvo ponašanje radnika u proteklom periodu? Isti rukovodioci koji su to znali, sada treba da presuđuju radnicima.
– Ukoliko je pojedini rukovodilac izvršio zloupotrebu službenog položaja i omogućio pojedinim radnicima da neopravdano izostaju sa posla i da pri tome ostvaruju platu kao da rade, mora se pokrenuti postupak utvrđivanja odgovornosti i za te rukovodioce i prijaviti ih za počinjenje krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja- precizira Milorad Mitrović.
U tom smislu, Krivičnim zakonikom Republike Srpske, propisano je da službeno ili odgovorno lice koje iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračenjem granice svog službenog ovlaštenja ili neizvršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom neku korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina, a ako je to dijelo izvršeno na štetu sredstava budžeta Republike Srpske, javnih fondova ili drugih javnih sredstava, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do 15 godina zatvora.
– Odgovornost nije samo na radniku, nego je prvenstveno na rukovodiocu koji je takvim radnicima omogućio da bez obavljenog rada, ostvare pravo na platu, naknade ili druga prava u vezi sa radom- zaključio je Mitrović.
