Svijet

Most zabrinuo Zapad?

Reka Amur decenijama razdvaja modernu Kinu i Rusiju, a njen tok proteže se na oko 1.600 od ukupno 4.000 kilometara granice.

Međutim, reci je uvek nedostajala jedna stvar: most za vozila, piše CNN.

Sada, dok ekonomska izolacija zbog napada na Ukrajinu, Rusiju gura sve bliže Pekingu, to se menja uz veliku pompu.

Prošlog petka, Peking i Moskva proslavili su još jednu “novu vezu”, kako su državni mediji s obe strane nazvali prvi drumski most preko Amura. Tokom svečanosti začinjene vatrometom, lokalni zvaničnici aplaudirali su s obala reke, dok su im se njihovi nadređeni iz Moskve i Pekinga obraćali putem ogromnih televizijskih ekrana dopremljenih posebno za tu priliku.

Očekuje se da će uskoro biti otvoren i drugi prelaz – jedini železnički most koji povezuje dve zemlje preko reke.

Za to prvo putovanje auto-putem prošle nedelje, osam teretnih kamiona iz Kine i osam iz Rusije vozili su u koloni preko kilometar dugog mosta, a svaki je nosio dve velike nacionalne zastave dok su čitav spektakl snimali dronovi.

Kineski teretnjaci prevozili su elektroniku i gume, a ruski sojino ulje i rezanu građu, navodi Moskva. A ako su neki gledaoci propustili da uvide simboliku – budući da je rat u Ukrajini prisilio Rusiju da pokaže kako još uvek ima prijatelje i trgovinske partnere – ruski potpredsednik vlade odagnao je sve nedoumice.

“Most Blagovješčensk-Heihe ima posebno simboličko značenje u današnjem razjedinjenom svetu. Postaće još jedna nit prijateljstva koja povezuje narode Rusije i Kine”, rekao je Jurij Trutnev, izaslanik Kremlja za ruski Daleki istok.

Projekat vredan 369 miliona dolara povezuje grad Heihe u kineskoj provinciji Heilongjiang s glavnim gradom regije Amur, Blagovješčenskom na ruskom Dalekom istoku. Moskva očekuje da će mostom, kad bude potpuno operativan, svake godine preći oko četiri miliona tona robe i dva miliona putnika.

To će verovatno dodatno podstaći bilateralnu trgovinu između Kine i Rusije, za koju se već predviđa da će rasti jer Moskva sve više gleda prema Pekingu kao ekonomskom partneru, iako ostaje pitanje koliko daleko će Kina ići u podržavanju svog sankcijama pogođenog suseda.

Trenutak u kojem je most pušten u saobraćaj ocrtava interese Pekinga u tom partnerstvu. Naime, Kina i dalje nastavlja s neumoljivim režimom “nultog kovida”, te konstantno pooštrava kopnene granične kontrole – postavljajući ograde prema Mjanmaru, zadržavajući stroge provere na granicama, pa čak i pozivajući svoje građane na granici sa Severnom Korejom da zatvore svoje prozore kako bi sprečili širenje virusa.

Kina je “spremna da dočeka Rusiju na pola puta”, rekao je kineski potpredsednik Hu Čunhua na svečanosti puštanja mosta u saobraćaj u petak. Zemlja je “spremna da sarađuje ​​s Rusijom na kontinuiranom unapređenju saradnje i povezivanja”, rekao je.

Sastanak na pola puta

Dva mosta se grade već godinama, a projekat za železnički most nastao je 2014. Otvaranje mosta na auto-putu u petak sledilo je sličan put: gradnja je počela 2016. i sve je uglavnom bilo završeno pre više od dve godine, ali je njegovo otvaranje zastalo zbog pandemije.

Novi prelazi preko reke naglašavaju sve čvršće veze između dve zemlje. One su se dodatno intenzivirale za vreme ruskog predsednika Vladimira Putina i kineskog čelnika Si Đinpinga i uključuju cilj, koji je Moskva izrazila ovog proleća, da do 2024. dosegnu trgovinu od 200 milijardi dolara, u odnosu na rekordnih 146 milijardi dolara prošle godine.

“Donedavno Rusija i Kina nisu imale nijedan most preko reke Amur, ali sada imaju čak dva mosta, tako da je trend jasan”, rekao je Artjom Lukin, vanredni profesor međunarodnih odnosa na Dalekoistočnom federalnom univerzitetu u Vladivostoku.

Ali mostovi – svaki izgrađen u dva dela, jedan od strane Kineza, a drugi od strane Rusa, i reka koju premošćuju takođe naglašavaju nelagodne temelje tog odnosa.

Obale reke koju Rusi zovu Amur, a Kinezi Heilongjiang, nekada su bile napete zone u kojima se intenzivno patroliralo.

Pritoka Amura bila je mesto graničnog sukoba 1969, rezultat rastućih napetosti između Sovjetskog Saveza i mlade komunističke Kine, a teritorijalni sporovi su uglavnom rešeni tek 1990-ih.

Tadašnji sporazumi o razvoju saradnje i saobraćaja preko reke godinama su bili mrtvo slovo, a pontoni, hovercraft i sezonski ledeni putevi ostali su jedini načini prevoza ljudi i roba, dok se kopnenim i pomorskim vezama na drugim mestima obavljalo daleko više trgovine.

Ali prethodne rute nisu bile dovoljne zbog rastućeg obima trgovine između Rusije i Kine, kaže Lukin.

“Kina se uvek zalagala za veću lučku infrastrukturu, ali Rusija je donedavno bila pomalo nesklona izgradnji ovakve infrastrukture, iz straha da ne postane previše zavisna od Kine”, rekao je Lukin.

“Ali sada Rusija nema izbora”, rekao je i dodao da je Rusija od aneksije Krima 2014. i zapadne reakcije nakon toga, “mnogo otvorenija” za kineske inicijative za razvoj prekogranične infrastrukture.

Nova era?

Most na auto-putu, u svojoj izvornoj koncepciji, nije trebalo samo da omogući tranzit robe, već da dovede i do novih privrednih zona i putovanja putnika između kineskog grada Heihea, u kojem živi oko 1,3 miliona stanovnika, i Blagovješčenska, sa oko 250.000 stanovnika.

Kineska politika “nultog kovida” mogla bi to za sada da stavi na čekanje, jer će se preko mosta prevoziti samo teret, rekli su zvaničnici. Čak i tokom ceremonije otvaranja u petak, radnici su stajali uz put i pozdravljali ruske teretne kamione, što je podsetilo na nekadašnje stroge kontrole.

Ali izgledi za još prisnije prekogranične veze između Heihea i Blagovješčenska, koji su pre pandemije bili turistički i trgovački centri, mogli bi tu regiju uvesti u novu fazu. Kako javljaju lokalni mediji, vlada je naložila svim studentima u Blagovješčensku da od 1. septembra počnu sa učenjem kineskog jezika.

Otvaranje mosta bi moglo ekonomski vitalizirati tu slabo naseljenu regiju Rusije, smatra Ju Bin, profesor političkih nauka na Univerzitetu Vitenberg u Ohaju i viši saradnik u Centru za ruske studije Istočnokineskog univerziteta u Šangaju.

To bi takođe moglo signalizirati odmak od ruske “percepcije ili pogrešne percepcije” da bi takve veze mogle podstaći priliv kineskih državljana u ruske dalekoistočne regije, rekao je Ju.

Postoje oskudni dokazi o takvom trendu, ali te su bojazni povezane s razlikama između dve strane reke. Heihe, deo pokrajine Heilongjiang sa otprilike 31 milionom stanovnika, tokom poslednjih decenija izrastao je u užurban grad čiji se obris reflektuje u reci Amur i u Blagovješčensku.

Blagovješčensk beleži sporiji rast i već dugo doživljava odliv stanovništva u zapadnu Rusiju. Ta dalekoistočna regija čini više od 40 odsto Rusije, ali njenih osam miliona stanovnika čini samo pet odsto ruskog stanovništva.

“Međutim, čini se da su zapadne sankcije Rusiji pomogle u ublažavanju ovih pogrešnih percepcija i zabrinutosti oko potencijalne kineske imigracije”, rekao je Ju.

Na nacionalnom nivou, most, koji ruski državni mediji smatraju velikom diplomatskom i ekonomskom pobedom, takođe naglašava pitanje koje visi u vazduhu, a to je koliko daleko će Peking ići da podrži Rusiju usred međunarodne diplomatske krize koju je izazvala svojim napadom na Ukrajinu.

Kina je dosad išla tankom linijom. Peking je rekao da podržava svetski poredak utemeljen na pravilima, iako odbija da se pridruži većini svetskih zemalja u osudi poteza Moskve i koristi svoj državni medijski aparat da ponavlja stavove Kremlja koji za sve okrivljuju SAD i NATO, prenosi Jutarnji list.

Peking je takođe povećao uvoz roba iz svog suseda pogođenog teškim sankcijama, iako to radi vrlo oprezno, trgujući uglavnom visokom tehnologijom čiji su uvoz u Rusiju zapadne zemlje u velikoj meri blokirale.

“Prva pošiljka tereta koja je prešla u Kinu iz Blagovješčenska na dan zvnaičnog otvaranja je sojino ulje što naglašava kakvu ulogu za Kinu ima Rusija kao dobavljač prirodnih resursa i roba”, rekao je Lukin sa Dalekoistočnog federalnog univerziteta.

“Najzanimljivije pitanje je – šta će preko ovog mosta stići iz Kine u Rusiju?”, kaže.

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Check Also
Close
Back to top button