Koliko je stabilna vlast u Bosni i Hercegovini?
Političke partije koje čine vlast na nivou Bosne i Hercegovine izgubile su većinu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim u Predstavničkom domu teško da će doći do toga, iako je, naravno, moguće.
Naime, u Predstavničkom domu ima 42 poslanika, od kojih 28 dolazi iz Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. Da bi neka odluka prošla, neophodno je obezbijediti opštu, ali i entitetsku većinu, koja je različita u prvom i drugom krugu glasanja.
U praksi to znači da se odluke donose većinom onih koji glasaju, ali ta odluka (u prvom krugu) treba da uključuje najmanje jednu trećinu poslanika svakog entiteta. U slučaju da većina glasova ne uključuje jednu trećinu glasova poslanika s teritorije svakog entiteta, predsjedavajući Doma i njegovi zamjenici sastaće se kao komisija i pokušati da osiguraju saglasnost u roku od tri dana.
“Ako to ne uspije, odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne smiju sadržavati dvije trećine i više poslanika izabranih iz svakog entiteta”, navodi se u Poslovniku Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
U suštini, da bi neka odluka prošla, treba obezbijediti većinu od prisutnih poslanika i najmanje trećinu glasova poslanika iz Republike Srpske i trećinu iz Federacije BiH i to je u prvom krugu, a ako se to ne obezbijedi, ide drugi krug glasanja. U tom drugom krugu, da bi odluka prošla, neophodno je obezbijediti najmanje polovinu glasova prisutnih poslanika, s tim da u toj “većini” ne smije biti dvije trećine glasova protiv iz Republike Srpske ili Federacije BiH.
Ako se uzme u obzir da u ovom trenutku u Predstavničkom domu SNSD sa partnerima HDZ-om i strankama “trojke” ima 23 poslanika (SNSD ima šest, SDP pet, HDZ četiri, NiP tri i Naša stranka tri, Demos jedan i US jedan), jasno je da “opozicione” partije nemaju većinu. Do sada bilo je slučajeva preglasavanja među partnerima u vlasti, ali u ovom trenutku teško je očekivati da bi neko pokušao smijeniti Savjet ministara BiH.
“Pitanje je šta je većina u BiH. Ademović (Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda), koji je iz NiP-a, u Domu naroda bio je suzdržan kada su SDA, SDS, PDP, HDZ 1990, ZNG, DF i SBiH imali većinu. Ademović je i zajedno sa Bošnjacima nedavno napustio sjednicu Doma naroda. Većina u Predstavničkom domu trenutno postoji, ali je klimava”, ispričao je izvor “Nezavisnih”, dodajući da i oni koji bi eventualno napravili neku drugu većinu ne bi postigli ništa jer bi i ta “nova većina” bila nestabilna.
Isti izvor navodi da je većina u Domu naroda “pala” zbog Ilije Cvitanovića iz HDZ 1990, a koji zbog odnosa sa HDZ-om u pojedinim kantonima traži “svoju poziciju”. Sam Cvitanović nakon sjednice Doma naroda na kojoj je “pala” većina rekao je da je “došlo njegovih pet minuta”.
U ovom trenutku, najveći “gubitnik”, pored stranaka većine, sasvim sigurno je SNSD, koji više nema kontrolni paket i mehanizam da blokira odluke. Situacija je trenutno takva da SNSD sa partnerima nema mogućnost da blokira odluke ni u Predstavničkom, ni u Domu naroda.
U Predstavničkom domu iz Republike Srpske je 14 poslanika, i to šest SNSD-a po dva iz PDP-a i SDS-a, zatim jedan iz Liste za pravdu i red, jedan iz Demosa i jedan iz US i jedan iz SDA. Ako su svi prisutni na sjednici, SNSD nema “deset ruku” da u drugom krugu sruši odluku koju usvoji pet ruku iz Republike Srpske (dvije iz SDS-a i PDP-a i jedna iz Liste za pravdu i red). Takođe, s obzirom na to da je SNSD u Domu naroda izgubio jednog delegata i sada ima tri, a SDS i PDP po jednog, odluke i u tom Domu mogu se donijeti bez SNSD-a. Jedini način da se “blokira” donošenje odluka koje nisu po volji SNSD-a jeste da njihovi delegati ne prisustvuju sjednici Doma naroda. U tom slučaju Dom nema kvorum.
“Pozicija u BiH već dugo ne postoji. Kako možemo da govorimo da imamo poziciju ako imamo stalni problem u funkcionisanju Parlamentarne skupštine i Savjeta ministara”, rekao je Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u utorak nakon završenog zasjedanja.
Velizar Antić, politički analitičar, kaže da situacija oko većine u Domu naroda dokazuje koliko je čitav sistem u kome živimo složen te da je BiH klasični tip konsocijativne demokratije u čijoj osnovi je kompromis različitih strana.
“Ne verujem da će gubitak većine u Domu naroda značajnije uzdrmati vladajuću koaliciju. Tim pre što eventualno nova većina u ovom domu nema većinu u Predstavničkom. Sada se postavlja pitanje kako će dalje uopšte funkcionisati vlast na državnom nivou. Moj odgovor bi bio ‘isto kao i do sada’.
Podrška za politike i zakone koji dolaze od Saveta ministara će se usvajati u parlamentu BiH (u oba doma) kao i do sada, odnosno od tačke do tačke dnevnog reda. Ionako za podršku politikama Saveta ministara je bitnije obezbediti podršku sva tri naroda nego podršku stranaka koje čine većinu”, rekao je Antić.