Politički funkcioneri u BiH imaju razloga za brigu. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džo Bajden dao je naredbu da se pojačaju sankcije za sve one koji doprinose destabilizaciji situacije na zapadnom Balkanu, međutim, još se ne govori konkretno o imenima koja će se naći na listi.
Teritorijalni integritet
Kao razlog, istakao je veliku rasprostranjenost korupcije u vladama i institucijama u zemljama Balkana. Političarima koji se nađu na američkoj crnoj listi biće blokirana sva imovina koju imaju na teritoriji SAD te će im biti zabranjen ulazak u SAD.
Međutim, zanimljivo je i za BiH posebno značajno to što će sankcije biti nametnute i svima onima koji su odgovorni ili su direktno ili indirektno uključeni u akcije i politike koje ugrožavaju mir, sigurnost, stabilnost i teritorijalni integritet bilo kojeg područja ili države zapadnog Balkana.
Na listi će se naći čak i oni koji budu materijalno pomagali, sponzorirali ili pružali finansijsku pomoć onima koji budu pogođeni američkim sankcijama.
Sankcije će se nametnuti i onima koji su odgovorni ili direktno ili indirektno uključeni u korupciju povezanu sa zapadnim Balkanom, poput pronevjere javne imovine, izvlačenja privatne imovine u ličnu korist, u političke svrhe ili podmićivanje.
Mjesto rođenja
Zbog korupcije na crnoj listi SAD već se nalazi Nikola Špirić, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, koji je na ovu listu stavljen u vrijeme administracije Donalda Trampa.
Prije njega, za vrijeme mandata Baraka Obame, na crnu listu dospio je i njegov stranački šef Milorad Dodik. Član Predsjedništva BiH je dospio na listu zbog blokade Dejtonskog sporazuma i, posebno, raspisivanja referenduma o danu Republike Srpske.
Osim ovog dvojca, među najzvučnijim imenima s američke crne liste nalaze se Ante Jelavić, Momčilo Mandić, Biljana Plavšić i Amir Zukić.
U SAD postoje privatne i javne liste sankcioniranih osoba. Javne liste podrazumijevaju javno objavljivanje sankcija, a analiza podataka kancelarije za kontrolu imovine u inostranstvu (OFAC) pokazuje da su sankcije osobama i pravnim licima iz BiH izricane po nekoliko osnova. Ukupno je riječ o 113 sankcija prema 108 pojedinaca, četiri firme i jednoj političkoj stranci.
Većina njih se nalazi na listi „Balkan“: od 193 osobe, firme ili organizacije s područja bivše Jugoslavije, više od pola (105) ih ima mjesto rođenja ili adresu osnivanja u BiH.
Kao razlog za izricanje sankcija, u velikoj mjeri je izričito naveden rad Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (67), ali se u vezu s radom Tribunala, odnosno ugrožavanjem mira i sigurnosti na zapadnom Balkanu, može dovesti još osoba na spisku.
Predmet „Respiratori“
Novi, pooštreni kriteriji Bajdenove administracije jasno ukazuju na to da bi se još čitav niz političara iz BiH mogao naći na crnoj listi SAD.
Osim Dodika, koji je već dospio na ovu listu zbog podrivanja Dejtona, na listu bi mogli dospjeti i njegovi najbliži saradnici i svi drugi političari iz Republike Srpske koji otvoreno podržavaju separatističke politike.
Prema informacijama koje ima „Dnevni avaz“, na crnoj listi SAD uskoro bi se mogao naći i Asim Sarajlić, visokopozicionirani član SDA.
Podsjetimo, protiv Sarajlića se vodi proces u predmetu zajedno s Amirom Zukićem, on je protagonista afere u vezi s kupovinom glasova prilikom izbora kantonalnog čelika SDA u Sarajevu, a takođe se dovodi u vezu s aferom „Respiratori“.
Osim njega, na listu bi zbog korupcije mogao doći i čitav niz ostalih funkcionera, poput federalnog premijera Fadila Novalića, protiv kojeg se zbog sporne nabavke respiratora vodi krivični proces.
Navodno, na listi bi mogli završiti i neki visoki funkcioneri HDZ-a BiH.
Korupcijske radnje
Posljednji Bajdenov potez u skladu je s procjenama koje su pravili mnogi analitičari, a odnose se na to da će američki predsjednik nastojati raditi na stabilizaciji zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine kroz različite vrste pritisaka prema svim političkim funkcionerima koji svojim djelovanjem izazivaju političke tenzije, umiješani su u korupcijske radnje ili dovode u pitanje granice balkanskih država.
Sličnu politiku, usmjerenu na direktne pritiske prema izabranim političkim zvaničnicima, zapadne zemlje i SAD u BiH su primjenjivali od kraja devedesetih do 2006., što je, između ostalog, natjeralo bh. političare da u jednom kratkom istorijskom periodu zajednički rade na jačanju institucija Bosne i Hercegovine te izgradnji države.
U kombinaciji s imenovanjem Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH, čini se da bismo sličnu politiku ponovo mogli vidjeti na sceni u našoj zemlji.
