Dok jedni danima prebrojavaju kalendar do 23. novembra, drugi se bave brojanjem odluka, žalbi i dopisa. Republika Srpska ponovo je zaglavljena između pravnih i političkih procedura – izbori su zakazani, ali niko više ne polaže ruku u vatru da će se zaista i održati.
Saga o prijevremenim predsjedničkim izborima sve više podsjeća na političko-pravni triler u kojem glavne uloge imaju Milorad Dodik, Centralna izborna komisija BiH, Sud BiH, pa čak i Gradska izborna komisija Bijeljine.
Zanimljivo je da Dodik i njegovi najbliži saradnici, kad god ih novinari pitaju za izbore, obavezno dodaju riječ „ako“. Da li to znači da znaju nešto što javnosti nije poznato?
Ono što je, međutim, svima jasno, jeste da se na putu do izbora pojavljuje niz prepreka koje bi mogle da uspore ili čak odgode njihov održaj.
Prvi problem dolazi iz Bijeljine, gdje lokalna administracija muku muči s isplatom naknada članovima biračkih odbora.
„Podsjećam javnost da je do problema i zastoja u isplati naknada došlo zbog neizglasavanja Rebalansa budžeta za 2024. godinu, kao i prethodne izmjene Izbornog zakona koja je podrazumijevala povećanje iznosa naknada za članove biračkih odbora. Prethodni predsjednik Skupštine grada je u svojoj ladici držao Nacrt rebalansa budžeta tačno 118 dana, nije sazivao sjednice Skupštine, ali je uredno primao mjesečnu platu. Aktuelna skupštinska većina predvođena SNSD, i na čelu sa aktuelnom predsjednicom Skupštine grada Željanom Arsenović nije iznašla adekvatno zakonsko rješenje za problem koji je nastao, iako je to bila njihova dužnost i nadležnost shodno tumačenju dopisa Centralne izborne komisije BiH, pored toga oni nisu spremni ni da preuzmu odgovornost, ni da prihvate kompromisno rješenje koje je Gradska uprava na čelu sa mnom ponudila“, izjavio je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
Petrović je dodao da će preuzeti odgovornost i započeti s isplatama ove sedmice, a da bi naknade trebalo da budu isplaćene do kraja mjeseca.
Pored finansijskih zastoja, tu su i problemi s javnim nabavkama. Štampanje glasačkih listića i nabavka izbornog materijala kasne zbog administrativnih procedura. CIK BiH tvrdi da je sve pod kontrolom, ali rokovi su sve kraći.
Najkompleksniji dio priče dolazi iz pravne sfere. Sud BiH je, četiri mjeseca nakon što je presuda protiv Milorada Dodika postala pravosnažna, dostavio dopis CIK BiH u kojem navodi da Dodik, zbog zabrane obavljanja funkcija u institucijama BiH, „ne može biti predsjednik SNSD“. Na taj način, tvrde upućeni, sud je razjasnio višemjesečne dileme.
Ipak, postavlja se pitanje – zašto je Sud BiH dopis poslao upravo CIK-u, a ne Osnovnom sudu u Banjaluci, koji vodi registar političkih organizacija i u kojem je Dodik i dalje formalno upisan kao predsjednik SNSD-a? CIK je pomenuti dopis naknadno proslijedila banjalučkom sudu.
Podsjetimo da je ranije predsjednik Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, uložio žalbu na odluku CIK-a kojom je ovjerena kandidatura SNSD-a, potpisana od strane Dodika. Apelaciono vijeće Suda BiH tu žalbu je odbilo, a Vukanović je najavio da će predati apelaciju Ustavnom sudu BiH na odluke CIK-a i Suda BiH.
Kako piše Srpskainfo, sve ove odluke i dopisi otvorili su pitanje – kako je moguće da mjesecima traje neizvjesnost oko toga da li Dodik uopšte može da bude predsjednik stranke, i da li se zbog toga izbori mogu odgoditi.
Prema mišljenju Vehida Šehića, predsjednika Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivšeg člana CIK-a, te priče su obična manipulacija.
„Sud BiH je dostavio dopis CIK BiH, u kojem, na osnovu zaštite zabrane koju je potvrdio Sud u krivičnom postupku protiv Milorada Dodika, stoji da on ne može biti predsjednik SNSD. Ono što meni nije jasno, zašto je to dostavljeno CIK BiH, a ne sudu u Banjaluci, koji registruje političke subjekte za Republiku Srpsku, po Zakonu o političkim organizacijama“, rekao je Šehić.
On tvrdi da ne vidi nikakav razlog zbog kojeg bi se izbori odgodili.
„Imaju ti neki određeni problemi, naročito sa Bijeljinom oko imenovanja članova biračkih odbora. Nisu platili članove biračkih odbora na prošlim izborima, pa moraju da obezbijede sredstva. Problemi oko javnih nabavki, poput štampanja glasačkih listića, će se riješiti. Manipulacije o odlaganju izbora ne prolaze, jer moram napomenuti da u Izbornom zakonu BiH jasno stoji da se prijevremeni izbori moraju održati u roku od 90 dana od dana donošenja odluke CIK, a ne mogu u prvih 30 dana u roku od tih 90 dana. Ne vidim u čemu je problem da se izbori ne održe. A ovo, da se čeka odluka Ustavnog suda, to nema nikakav uticaj na primjenu Izbornog zakona BiH“, istakao je on.
Šehić je dodao da je od početka bilo jasno da Dodik neće moći obavljati funkciju predsjednika stranke.
„Politička stranka se formira radi političkog djelovanja i ljudi u rukovodstvu, tako da je meni bilo nesporno da Dodik neće moći obavljati ni funkciju predsjednika SNSD. Nekad je kod nas funkcija predsjednika stranke bitnija, jer živimo još uvijek u nerazvijenoj demokratiji, nepoštovanju institucija BiH, ustava, zakona i tako dalje. Zašto je Sud BiH tek sada reagovao – ja to stvarno ne znam“, rekao je Šehić.
Redakcija Srpskainfo poslala je upit Sudu BiH o razlozima slanja dopisa CIK-u, ali odgovor do zaključenja teksta nije stigao.
