Izlazak EUFOR-ovih jedinica na ulice bosanskohercegovačkih gradova mogao bi ozbiljno ugroziti evropske integracije zemlje, šaljući poruku da BiH nije samo nespremna za početak pregovora, već i da predstavlja bezbjednosni rizik. To bi dodatno učvrstilo stav skeptičnih članica EU, koje bi mogle odgoditi proširenje na neodređeno vrijeme.
Prema diplomatskim izvorima, u Briselu postoji snažan otpor bilo kakvoj vojnoj intervenciji EU snaga, jer bi takav potez dodatno udaljio BiH od evropske agende. Tenkovi i transporteri na ulicama dali bi signal da su pregovori godinama daleko, što bi znatno otežalo postavljanje BiH na dnevni red proširenja.
Iako su u Evropskoj komisiji i Službi za spoljne poslove svjesni političkih tenzija, procjena je da situacija još nije “izmakla kontroli”. Smatraju da je početak pregovora i dalje realna opcija, pod uslovom da domaći lideri pokažu volju za kompromis i unutrašnji dijalog.
Mart se više ne razmatra kao mogući termin za otvaranje pregovora, jer nema dovoljno vremena za potrebne korake. Iako se jun sada čini teško dostižnim, još uvijek postoji mogućnost da BiH tada otvori pregovore, ukoliko se postigne napredak u rješavanju političke krize.
EU insistira na tome da rješenje dođe iznutra – kroz dogovor domaćih lidera, što bi bio najbolji signal Briselu da je BiH spremna za evropski put. Alternativni scenarij, koji bi bio manje poželjan, ali prihvatljiv, jeste da bh. institucije same preuzmu inicijativu i dokažu svoju sposobnost upravljanja krizom. Najgori ishod, koji EU želi izbjeći, jeste eskalacija situacije koja bi dovela do intervencije EUFOR-a ili nametanja rješenja od strane visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Za sada, EU ne planira aktivno posredovati među političkim liderima u BiH, već očekuje da oni sami pronađu rješenje, čime bi demonstrirali političku zrelost.
Prema dostupnim informacijama, Delegacija EU je putem Brisela kontaktirala Stejt department, tražeći stav administracije Donalda Trampa o tome da li EU treba preuzeti veću odgovornost u regionu. Odgovor SAD bio je jasan – preferiraju domaći dijalog i rad institucija BiH, bez direktne intervencije Vašingtona. Ključnu ulogu u daljim procesima imaće Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u BiH, koji je postavio zajednički pravac djelovanja za zemlje članice EU i njene spoljnopolitičke partnere, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan.
Osim političke krize u vezi s prenosom nadležnosti, koja posebno zabrinjava Banjaluku, ostaje i neriješeno pitanje odnosa između Bošnjaka i Hrvata. Strane diplomate sve manje imaju strpljenja za stavove političkih partija iz Sarajeva koje odbacuju zahtjeve za osiguravanje ravnopravnosti hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH. Očekuje se da se paralelno pokrene proces rješavanja ovog pitanja kako bi se stabilizovala politička scena do narednih izbora.
Ako u narednom periodu ne dođe do unutrašnjeg dogovora, BiH bi mogla ući u novu fazu krize, u kojoj bi angažman EUFOR-a postao neizbježan. To bi, prema ocjeni evropskih zvaničnika, moglo ozbiljno zakočiti evropski put zemlje i udaljiti je od pregovaračkog procesa na duži period.
