Rukovodstvo Ustavnog suda BiH: Sud ne određuje ko će biti vlasnik javne svojine, to treba regulisati zakonom
Predsjednik i potpredsjednici Ustavnog suda BiH Mato Tadić, Miodrag Simović i Mirsad Ćeman smatraju da pitanja vlasništva i javne svojine u BiH treba riješiti na nivou Parlamentarne skupštine BiH, koja treba da donese okvirni zakon o ovoj problematici.
-Čini mi se da se pravilno ne iščitavaju naše odluke. Ustavni sud nije rekao da entiteti ne mogu da budu vlasnici, niti da BiH isključivo mora biti vlasnik, nego je rekao da to pitanje treba riješiti na nivou BiH okvirnim zakonom – rekao je Tadić novinarima u Sarajevu odgovarajući na pitanje o vlasništvu i javnoj svojini u BiH, odnosno entitetima i distriktu Brčko.
Prema njegovim riječima, u BiH postoje razni nivoi vlasništva.
On je naveo primjer da, kada se konkretno radi o Republici Srpskoj, na Manjači postoji određeni broj objekata koji je uknjižen na Savezni sekretarijat za narodnu odbranu (bivša SFRJ).
-Sukcesor za bivšu Jugoslaviju nije Federacija BiH, nije Republika Srpska, nego BiH. Da li će ona reći da se to knjiži na Republiku Srpsku ili Federaciju, to nije naš problem – naveo je Tadić.
Prema njegovim riječima, određenim gazdinstvom ili objektom gospodariće onaj ko je to i do sada radio.
Simović kaže da se Ustavni sud BiH prilikom donošenja odluka o šumama, poljoprivrednom zemljištu ili Hidroelektrane „Buk Bijela“ nije bavio pitanjem čija je to svojina.
I on tvrdi da je suština odluka Ustavnog suda BiH da o ovim pitanjima treba odluke da donosi parlament BiH, uz prethodno donošenje okvirnog zakona, poput Zakon o privatizaciji.
Prema njegovim riječima, to je potrebno kako se u BiH više ne bi sprovodili stari zakoni.
Simović je naglasio da ne stoji ocjena da su odlukama Ustavnog suda BiH oduzimane šume, zemljište ili vode Republike Srpske.
Ćeman je ponovio da odluke Ustavnog suda treba posmatrati suštinski, što se odnosi i na pitanje svojine i vlasništva u BiH.
-U kojoj mjeri će neko u BiH biti vlasnik određene svojine treba da bude riješeno u Parlamentu BiH, jer je to pitanje za zakonodavca – rekao je Ćeman.
Prema njegovim riječima, iako se čini da je pitanje vlasništva političko, ono je primarno stručno i pravno pitanje.
Odgovarajući na pitanja novinara, sudije Ustavnog suda BiH naveli su da je promjena Izbornog zakona BiH isključivo političko pitanje koje treba riješiti na nivou odgovarajućih zakonodavnih institucija te da se Ustavni sud ne miješa ni na koji način u pregovore koji se o tome vode.
Tadić je podsjetio da je još 2016. godine donesena presuda po apelaciji Bože Ljubića u odnosu na ustavnost nekih odredbi Izbornog zakona i time je za ovaj sud njegov posao završen.
On je izrazio nezadovljstvo činjenicom da je Ustavni sud BiH pod stalnim i sve većim pritiscima da svojim odlukama interveniše u situcijama u kojima vlasti u BiH ne rade svoj posao.
