Od simboličnog izvinjenja do stvarnog razilaženja, izgleda da je tanka granica. Projekat gasovoda „Južna interkonekcija“, umjesto povezivanja, sve više djeluje kao tačka razdora između HDZ BiH i stranaka Trojke.
Lider SDP-a Nermin Nikšić je ranije izrazio žaljenje Draganu Čoviću zbog načina na koji je usvojen zakon o južnoj interkonekciji, priznajući da je do toga došlo pod snažnim pritiskom tadašnjeg američkog ambasadora Majkla Marfija. Međutim, posljednja sjednica Predstavničkog doma FBiH pokazala je da to izvinjenje nije urodilo konkretnim promjenama.
Na vanrednoj sjednici, zastupnici su dali zeleno svjetlo za imenovanje komisije koja će procijeniti zahtjev za urbanističku saglasnost za ovaj gasovod, uprkos protivljenju HDZ-a, koji je smatrao da ta tačka nije mogla biti uvrštena u dnevni red. Još veći raskorak postao je očigledan kada HDZ nije podržao dnevni red redovne sjednice, signalizirajući ozbiljne pukotine u koalicionim odnosima na federalnom nivou.
Dodatnu dozu nesigurnosti u partnerstvu donijela je i nedavna izjava lidera NiP-a Elmedina Konakovića, koji je otvoreno poručio da bi saradnja sa HDZ na državnom nivou mogla biti prekinuta ukoliko ne dođe do napretka u evropskim integracijama.
Formiranje nove parlamentarne većine, o kojoj se početkom marta govorilo kao o završenoj stvari, sada djeluje kao sve dalji cilj. Sastanak na Kupresu, gdje su se susreli predstavnici opozicije iz Republike Srpske i rukovodstvo HDZ BiH, probudio je optimizam, a spekulisalo se i da bi Nebojša Vukanović mogao preuzeti poziciju ministra bezbjednosti.
Ipak, samo nekoliko dana kasnije, sastanak u Sarajevu uz prisustvo i predstavnika Trojke, promijenio je tok stvari. Vukanović je tada oštro kritikovao ton pregovora, tvrdeći da su zahtjevi HDZ-a više ličili na ucjene nego na ozbiljnu ponudu za saradnju.
Navodno je HDZ tražio punu podršku za njihove prijedloge izmjena Izbornog zakona, a spremnost da razgovaraju o tome pokazali su predstavnici opozicije iz Republike Srpske, koji su se okupili u Trebinju.
Iako su svjesni da savez HDZ-SNSD i dalje funkcioniše, predstavnici PDP-a, SDS-a i Liste za pravdu i red, poručuju da nemaju ništa protiv dogovora o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva.
„Smatramo da je to pitanje koje treba riješiti. Jasno je da Trojka nije pokazala spremnost da to učini, pa razgovori nisu mogli biti nastavljeni. Mi podržavamo HDZ u tom pravcu, ali nećemo podržavati blokade drugih važnih procesa“, izjavio je delegat PDP-a Nenad Vuković.
Opozicija iz Republike Srpske konkretizovala je svoje prijedloge kroz Platformu koju planira da uputi svim parlamentarnim strankama osim SNSD-a. Kako je poručio Vukanović, u dokumentu se nalaze osnovni principi poput poštovanja Dejtonskog sporazuma, deblokade institucija na nivou BiH, posebno Savjeta ministara i Doma naroda, nastavka evropskog puta, te borbe protiv korupcije i kriminala.
Politička analitičarka Ivana Marić ocjenjuje da i pored tenzija, još postoji prostor za dogovor. „Ukoliko je izmjena Izbornog zakona ključni zahtjev HDZ-a, onda će možda prihvatiti ponudu opozicije iz Srpske. No, ako se iza otezanja kriju drugi motivi, situacija će se dodatno komplikovati. Svakako, dobro je da neko konačno nudi konkretan dokument“, navela je ona.
Marićeva smatra da ponovna preglasavanja HDZ-a nisu slučajna i da se iza njih ponovo krije američki uticaj. „Nije zanemarljivo to što je Nikšić nedavno boravio u SAD. Sigurna sam da HDZ neće zaboraviti ovu situaciju, jer se desilo isto ono zbog čega je ranije dobio izvinjenje“, ocijenila je.
Ipak, vjeruje da će se do rješenja doći. „Na kraju krajeva, nijedna stranka neće moći dobiti podršku birača samo na osnovu svađa i blokada“, zaključila je Marićeva.
