Lider HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da su politički predstavnici Bošnjaka svojim potezima izazvali reakcije koje Milorad Dodik provodi posljednjih deset godina kako, prema njegovim riječima, Srbi ne bi doživjeli „sudbinu Hrvata“. Dodao je da ključna odgovornost za funkcionisanje Bosne i Hercegovine leži na bošnjačkoj strani.
„Bojim se da vrijeme nije iskorišteno da se dogovorimo, već da se zauzimaju pozicije, posebno u političkom Sarajevu“, ocijenio je Čović govoreći o aktuelnoj političkoj krizi. On smatra da među bošnjačkim političkim subjektima postoji pokušaj koordinacije koji, prema njegovom mišljenju, ne vodi ka rješenju.
Prema njegovim riječima, neslaganja postoje i unutar političke scene u Republici Srpskoj, ali međunarodna zajednica, kako je rekao, ne pokazuje dovoljno angažmana. „Praktično nemamo nikakvu aktivnost međunarodnih institucija u BiH“, naveo je Čović i dodao da ni evropske institucije nemaju jasne upute kako djelovati.
Kritikujući aktuelne vanjskopolitičke poteze, Čović je kazao da ministar vanjskih poslova vodi politiku koja nema uporište u zajedničkoj vanjskoj politici. „Bojim se da i drugi koji nastupaju u ime Bošnjaka djeluju na sličan način kako bi spriječili Hrvate da konzumiraju ustavna prava“, istakao je.
Govoreći o mogućem izlazu iz krize, Čović je rekao da bi rješenje bilo da sadašnje koalicije priznaju da više ne mogu postići potrebne pomake te da je ključno vratiti se evropskom putu BiH i jednakopravnosti tri naroda. Kao prvi korak naveo je donošenje izmjena Izbornog zakona kojim bi se jasno definisao način izbora članova Predsjedništva BiH.
„Najjednostavnije pitanje je izborni zakon, o kojem govorimo deset godina“, rekao je Čović i naglasio da je problem uvijek bio s bošnjačkom stranom, dok sa srpskom nije bilo neslaganja. Prema njegovim riječima, bošnjačke stranke su uslovile izmjene Izbornog zakona promjenama Ustava, što je, kako kaže, nerealno bez dvotrećinske većine.
Čović je podsjetio da Ustav BiH nije mijenjan 30 godina, osim u slučaju Brčkog. Rekao je da je jasno poručio partnerima iz Federacije da bez rješenja pitanja izbora članova Predsjedništva, nema osnove za bilo kakav dalji sporazum. HDZ, kako kaže, predlaže tri faze izmjena izbornog zakonodavstva – izbor članova Predsjedništva, tehničke izmjene, te ustavne reforme do kraja godine.
Naveo je da su hrvatske i srpske stranke saglasne oko prijedloga kojim bi hrvatski član Predsjedništva bio onaj kandidat koji dobije većinu glasova u Federaciji i potvrdu iz tri većinski hrvatske županije. „To bi bio jamac da neko ko tamo nije pobijedio, ne može biti član državnog vrha“, rekao je Čović.
Međutim, tvrdi da bošnjačke stranke, iako su isprva ocijenile prijedlog logičnim, sada ga osporavaju i nazivaju diskriminatornim. Dodao je da je identičan prijedlog već usvojen u Domu naroda, ali da Bošnjaci blokiraju rad tog doma jer se, prema njegovim riječima, ne mogu više koristiti tim instrumentom.
„Ponašaju se gore od SNSD-a. Ovo je klasična blokada“, rekao je Čović, dodavši da ne žele ni raspravljati o prijedlogu jer ga procjenjuju kao politički nepovoljan.
Govoreći o lideru SDA Bakiru Izetbegoviću, Čović je rekao da se iz njegovih izjava godinama može vidjeti namjera da se Hrvati svedu na „manjinu“. Podsjetio je na sporazum o Mostaru, koji je potpisan s ciljem omogućavanja izbora u tom gradu, a koji je, kako navodi, Izetbegović kasnije osporavao.
„U početku je govorio da nije dobro da Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnike, ali se to promijenilo“, izjavio je Čović i dodao da i sadašnje bošnjačke stranke slijede isti obrazac ponašanja.
„Ako se jednom narodu ne dopušta da bira svoje predstavnike, svaka dalja rasprava je uzaludna“, zaključio je Čović i istakao da su Hrvati, kako kaže, danas jedini koji brane temeljne principe BiH.
