Karan: Narod će dati konačnu riječ o statusnim pitanjima i najvažnijim odlukama Srpske

Profesor ustavnog prava Siniša Karan istakao je da je veoma značajno što je Republika Srpska ušla u red zemalja koje su sprovele referendum, što je najveće demokratsko dostignuće građana i naroda.

Na sedmu godišnjicu prvog referenduma u Republici Srpskoj s ponosom konstatujemo da smo utvrdili i učvrstili put građanima Republike Srpske da se kroz referendum izjasne da li su ili nisu za bilo kakve procese koji se tiču Republike – rekao je Karan za Srnu.

On je pojasnio da Dejtonski mirovni sporazum ne sadrži nijednu odredbu koja bi se mogla tumačiti kao zabrana ili ograničavanje referenduma.

• U rezoluciji iz 2007. godine, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope potvrđuje referendum kao instrument neposredne demokratije koji pripada evropskom izbornom nasljeđu. Ustav Republike Srpske definiše referendum u članu 70 i 77, a posebno ga razrađuje Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi – rekao je profesor Karan.

On je podsjetio i da je povod raspisivanja prvog referenduma u Republici Srpskoj bila odluka Ustavnog suda BiH od 26. novembra 2015. godine, kojom se pojedine odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske proglašavaju neusklađenim sa Ustavom BiH.

• Upravo rad pravosudnih institucija BiH okarakterisan sa aspekta neustavno definisane nadležnosti, preuzimanja nadležnosti od pravosudnih institucija entiteta, selektivnim pristupom u radu, retroaktivnom primjenom zakona i djelovanjem po nametnutim zakonima, stvorio je ustavnopravnu i političku podlogu za raspisivanjem referenduma u Republici Srpskoj. Svjedoci smo da se svih ovih godina putem odluka sudova i visokih predstavnika šire kompetencije centralnih organa BiH, ali upravo u smislu centralizacije, koji dovode do gotovo otuđenosti od konstitutivnih dijelova /entiteta-naroda/ iz kojih su proistekli – naglasio je Karan.

On je ukazao da se stvara velika centralna administracija, entiteti-narodi ekonomski slabe, politički su pod presijom, nacionalno pitanje se dovodi u sumnju, subjektivni faktor o zajedništvu slabi, gotovo nestaje, a entiteti-narodi ne osjećaju “blagodeti” zajedničkog života.

• Stoga, buduće pravce razvoja bosanskoherecegovačkog federalnog državnog uređenja treba tražiti u razvijanju ustavnih principa, na bazi dobrovoljnosti procesa dalje izgradnje društva, poštivanju pariteta u formiranju institucija i konsenzusu kao dominantnom načinu donošenja odluka – naglasio je Karan.

Međutim, rekao je on, ne treba nijednog trenutka izgubiti iz vida da će o svim važnim pitanjima za Republiku Srpsku građani dati posljednju riječ, a ne predstavnici međunarodne zajednice, raznih ambasada, sudova koji uzurpiraju ovlaštenja zakonodavne vlasti ili nelegalni i nelegitimni stranci.