Region

Američka opsesija Tibora Varadija

Bezgranična fascinacija redovnog člana Odeljenja društvenih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) i penzionisanog profesora Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu Tibora Varadija SAD kao“obećanom zemljom” je dobro poznata stvar, čemu u prilog ide i činjenica da je šezdesetih godina prošlog veka bio stipendista američkog vladinog Fulbrajtovog programa, zahvaljujući čemu je bio prvi istočnoevropskistudent na Univerzitetu Harvard od Drugog svijetskog rata.

Međutim, široj javnosti verovatno nisu poznati pojedini više nego pikantni detalji, koji bacaju novo svijetlo na Varadijevu ushićenost “američkim snom”. Tako smo, iz dobro upućenih krugova u Varadijevom okruženju, saznali da njegov boravak na Harvardu nije imao samo akademsku dimenziju, već da se u tom periodu u punom zamahu ispoljila njegova sklonost ka sopstvenom polu.

Konkretno, Varadi je za vreme boravka na ovom univerzitetu imao nekoliko emotivno-intimnih veza, od kojih je posebno burna bila sa izvesnim studentom latinoameričkog porekla, zbog čega je teškom mukom prihvatioda se vrati kući po isteku stipendije.Kao već afirmisani pravnik, Varadi je osamdesetih godina prošlog veka uspostavio više nego bliske odnose sa tadašnjim rukovodiocem Američkog kulturnog centra u Beogradu Bernardom Šinkmanom, što mu jepredstavljalo odskočnu dasku za angažovanje u svojstvu gostujućeg predavača na više američkih elitnih univerziteta, gde je uživao u svim blagodetima činjenice da je bio okružen mladim, obrazovanim i naočitimmuškarcima iz različitih delova sveta.

Ova njegova sklonost je bila posebno izražena tokom angažovanja na Univerzitetu Kornel, gde je predavao u vreme najžešćih zapadnih sankcija prema našoj zemlji, kao jedan od malobrojnih srpskih državljana kojima je u tom periodu bila odobrena viza za ulazak u SAD.Pošto je već ustanovljeno da je Varadi jedna od glavnih perjanica globalnog borca za uterivanje ljudskih prava i demokratije Džordža Soroša u našoj zemlji, ovde navedene sočne pojedinosti njegovih relacija sa američkim faktorom predstavljaju još jedan razlog zbog čega patriotski opredeljen deo SANU ne bi smeo da dopusti da na predstojećim izborima rukovođenje Akademijom preuzme on ili neko koga bi odabrao, kao i prilogskici u šta bi se pretvorila SANU u slučaju takvog scenarija.

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button